Broj studenata u Hrvatskoj u stalnom je padu, i to već godinama. Osim demografske slike uzrok tomu je i loše posložen sustav visokog obrazovanja, s puno paralelnih programa, koje je teško popuniti, kao i u činjenica da dio studenata nikad ne dođe do diplome.

Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u zimskom semestru akademske godine 2024./2025. na visokim su učilištima studirala 147.454 studenta. Godinu prije bilo ih je 148.383, a u zimu 2021. u Hrvatskoj smo imali gotovo 155.000 studenata. U samo četiri godine njihov je broj pao za 7,5 tisuća.

Prazan 61 studij

Prema podatcima Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), za jesenski upisni rok ostalo je 15.259 slobodnih mjesta na fakultetima i visokim učilištima. U ljetnom se roku upisalo nešto više od 25 tisuća maturanata, ali je potpuno prazan ostao čak 61 studij, s ukupno 782 slobodna mjesta, na koja se nije upisao nitko. Prema tumačenju AZVO-a, te su programe maturanti mahom odabrali kao drugi izbor, ali su uspjeli upisati fakultet prvog izbora, te su ta mjesta ostala prazna.

Najveće zanimanje vlada za studijima ekonomije, elektrotehnike i računarstva, prava i sestrinstva, a ove je godine zbog ograničenih upisnih kvota najteže bilo "upasti" na studij glume, logopedije, kriminalistike i radiološke tehnologije. Loše stoje studiji poput drvne tehnologije, poljoprivrede, metalurgije, a cijeli niz studija otvorenih i na sveučilištima i na veleučilištima u području ekonomije, IT-a i drugih traženih branši ne uspijeva popuniti mjesta.

Pad broja studenata posljednjih se godina ubrzava, a toga su svjesni i na fakultetima. Nije samo demografski pad krivac za takvo stanje, upozorava prof. dr. Predrag Marković, redoviti profesor na Odsjeku za povijest umjetnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, ujedno i predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.

- Mladi sve više idu kraćim putem, stvar je ubrzala želja mladih ljudi da što prije dobiju kruh u ruke i bolje plaćeni posao. Strukovne škole tako popunjavaju mjesta, a državna matura također pomalo odbija od upisa na studij. Činjenica da sve više fakulteta ide prema nižoj razini osnovnih predmeta na maturi vrlo jasno govori da situacija nije dobra - kaže prof. Marković.

Za što ih osposobljavamo

Komentirajući stanje na fakultetima, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs nedavno je poručio kako sveučilišta trebaju reorganizirati studijske programe te da postojanje puno paralelnih programa otežava popunjavanje mjesta jer nema dovoljno studenata.

- Slažem se, ne da ima udvajanja, nego i "utrajanja" sličnih studijskih programa, ali to je pitanje kontrole AZVO-a, koji odobrava te programe. Oni i dalje bujaju, imamo košmar, svaki veći grad i županija želi imati svoje fakultete, studije, a ne može popuniti kvote. Već 20 godina guramo glavu pod tepih, a nitko nije napravio sustavnu analizu o tome po kojem ključu stvaramo studije i koliko sve to košta - upozorava prof. Marković te dodaje kako nas čeka suočavanje s realnošću.

Priče o višku radnih mjesta u sustavu visokog obrazovanja smatra neopravdanima, jer ti se ljudi, kaže, mogu baviti znanošću. Odgovornost pripisuje resornom ministarstvu, koje ne uvodi red u sustav, nego se odobravaju novi studijski programi i novo zapošljavanje. No ključnim problemom Marković ipak smatra pad kvalitete studijskih programa.

- Postoji strah od gubitka radnih mjesta, dolazi do popuštanja razine kvalitete kako bi dobili studente, i to je zapravo najgora posljedica. Pitanje je što studentima dajemo i za što ih osposobljavamo, što mogu raditi s tom diplomom - zaključuje.