Zgrada Predsjedništva BiH
Grlić Radman: Hrvati ne bi potpisali Dayton da su znali kako neće biti ravnopravni
Hrvati žele promjenu izbornoga zakona kako im člana Predsjedništva ne bi birali Bošnjaci
Vodstva hrvatskog i HDZ-a BiH održali su u ponedjeljak sastanak u Mostaru na kojem su bili i predsjednici dviju stranaka, Andrej Plenković i Dragan Čović. Povod je bila 35. godišnjica osnivanja HDZ-a BiH, a glavne teme razgovora bile su položaj Hrvata u BiH, čiji što brži ulazak u EU Hrvatska snažno podržava, a, naravno, i situacija u toj zemlji, koja je najnestabilnija u posljednjih 30 godina otkako je potpisivanjem Daytonskog sporazuma u toj zemlji završio rat. Do zaključenja ovog izdanja nisu davane nikakve izjave.
Dan prije pozornost je izazvala izjava hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana, koji je u izjavi za Televiziju Herceg Bosne ustvrdio da Hrvati 1995. nisu očekivali da će ovako izgledati izvedba Daytonskog sporazuma.
Odluke na štetu Hrvata
- Da su Hrvati tada znali kao supotpisnici Daytonskog sporazuma da hrvatski narod u BiH neće biti ravnopravan, da neće biti u mogućnosti izabrati svoje legitimne političke predstavnike, oni ne bi nikada potpisali taj sporazum. Rezultat Daytonskog sporazuma je, dakle, bio dogovor triju konstitutivnih naroda. On je dizajniran tako da je BiH jedna država, dva entiteta i tri konstitutivna naroda. I ostalih građana - rekao je Grlić Radman. On je kritizirao brojne visoke predstavnike međunarodne zajednice za BiH a da ih nije imenovao da su "donosili odluke koje su išle na štetu hrvatskog naroda, koji je najmalobrojniji u BiH".
- Oni koji su tada u Daytonu razgovarali o budućnosti BiH nisu postavljali pitanje koliko kojeg naroda ima. Ako ih je deset, ako ih je 15, oni su konstitutivni narod. I kao takvi moraju biti ravnopravni. I to je duh i slovo Daytonskog sporazuma - rekao je Grlić Radman.
Ta je izjava izazvala negativne reakcije u dijelu BiH medija, posebno onih koji djeluju u Federaciji BiH, a prenose mišljenja bošnjačke političke elite. Između Hrvata BiH i Bošnjaka već dugo traje prijepor oko toga koliko ovlasti treba imati središnja vlast, a postoji prijepor i oko toga treba li promijeniti izborni zakon kako bi se spriječilo da Bošnjaci Hrvatima biraju člana Predsjedništva, što se dogodilo već četiri puta. Sljedeći opći izbori u BiH su za godinu dana pa se Hrvati nadaju da bi možda aktualni visoki predstavnik, njemački diplomat Christian Schmidt, mogao dekretom promijeniti izborni zakon kako se to više ne bi događalo. Govoreći o toj mogućnosti za BiH izdanje Večernjeg lista, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović rekao je da je "visoki predstavnik u više navrata do sada imao prigodu napraviti te izmjene".
- Međutim, to nikada nije učinio. Uvjeren sam da je svjestan kolika se ozbiljna šteta nanosi stabilnosti BiH kada se prakticira mogućnost, kao što je to rađeno više puta, da Bošnjaci biraju dva bošnjačka člana Predsjedništva, destabilizirajući time svaki put istu onu državu u koju se kunu. Visoki predstavnik svjestan je da su te izmjene osnovno pitanje i puno izraženiji prioritet od svih onih drugih izmjena koje je nametnuo. Takva nedosljednost djelovanja uništava vjeru u BiH i vidno je destabilizira i sputava na njezinu euroatlantskom putu - rekao je Čović.
Dodik bez mandata
Govoreći pak o mogućnost da se kao hrvatski kandidat 2026. kandidira osoba koja se tek nedavno proglasila Hrvatom, Čović je rekao da je "mogućnost da pojedine osobe lažno mijenjaju svoju nacionalnost za dnevnopolitičke potrebe i tako sebi priskrbe mjesta koja im ne pripadaju ključni izazov u funkcioniranju BiH".
Što se tiče same BiH, najveća se destabilizacija događa u manjem entitetu, Republici Srpskoj, nakon zatvorske presude predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku. Njemu je u ponedjeljak Sud BiH odbio žalbu na odluku kojom ga je Središnje izborno povjerenstvo (SIP) smijenilo s dužnosti predsjednika Republike Srpske, čime je ta odluka postala pravomoćna, a on i službeno ostao bez mandata. Iz SIP-a su potvrdili kako je Prizivno vijeće Suda BiH odbilo žalbu Dodikovih odvjetnika jer za nju nije bilo nikakve zakonske osnove s obzirom na činjenicu da Izborni zakon BiH propisuje kako svaki izabrani dužnosnik koji je pravomoćno osuđen na zatvorsku kaznu dužu od šest mjeseci automatski ostaje bez mandata.
Sud BiH u srpnju je Dodika pravomoćno osudio na godinu dana zatvora zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice, nakon čega mu je SIP i oduzeo mandat koji je osvojio na izborima u listopadu 2022. godine. Sada su se stekli uvjeti da SIP raspiše prijevremene izbore za predsjednika RS-a, koji bi trebali biti održani u roku od 90 dana. n
