Velik broj vjernika očekuje se i u Mariji Bistrici, najposjećenijem svetištu Majke Božje, smještenom među pitomim brežuljcima Hrvatskog zagorja. U tom hrvatskom Marijinu svetištu i prošteništu štuje se čudotvorni kip Majke Božje s Djetetom u naručju. Pred njim su milijuni pobožnih hodočasnika klečali i molili te od nebeske Majke dobivali pomoć i uslišenje. Kako je kip kroz svoju povijest nekoliko puta bio skrivan od opasnosti koje su mu prijetile, posljednji je put pronađen i postavljen na oltar u srpnju godine 1684., od kada se i hodočasti u to svetište. Svetište u Mariji Bistrici postalo je nacionalno svetište još 1715. godine, kada je Hrvatski sabor podignuo veliki zavjetni oltar. Papa Pio XI. dodijelio je 4. prosinca 1923. svetištu Majke Božje Bistričke naslov manje bazilike, a svoje prvo veliko slavlje doživjela je Marija Bistrica 15. kolovoza 1971., kada je u njoj održan XIII. međunarodni marijanski kongres. Biskupi su te godine svetište proglasili Hrvatskim nacionalnim svetištem Majke Božje Bistričke.