Alen Juginović, splitski znanstvenik koji već pet godina radi kao neuroznanstvenik na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Harvard u SAD-u, u sklopu Expoa 2025. u Japanu, najvećeg svjetskog sajma, koordinirao je u Hrvatskom paviljonu događaj "Hrvatska kao globalna destinacija zdravstvenog turizma - i forum za budućnost medicine".

Događaj je okupio izvrsne hrvatske stručnjake s međunarodnim iskustvom koji su raspravljali o ulozi umjetne inteligencije u medicini, primjeni nosive tehnologije u praćenju zdravlja i liječenju poremećaja, te potencijalu Hrvatske kao rastuće destinacije za zdravstveni turizam i biomedicinske inovacije. Razgovarali smo s Juginovićem o dojmovima iz Japana, odnosima profesora i studenata, o njegovoj knjizi o spavanju, kao i novim projektima među kojima već sada najavljuje Plexus konferenciju koja će se održati u Zagrebu od 5. do 7. prosinca, na kojoj će gosti biti uvaženi znanstvenici prestižnih svjetskih klinika.

Kakvi su vaši dojmovi iz Tokija?

Riječ je o okupljanju vrhunskih stručnjaka iz područja sportske medicine, znanosti o spavanju, fiziologije i tehnologije. Među sudionicima su bili i dr. Niko Mihić, glavni medicinski savjetnik Real Madrida, te dr. Kristofer Jones, glavni liječnik Los Angeles Lakersa, obojica s bogatim iskustvom u radu s vrhunskim sportašima i vrlo konkretnim uvidima iz prakse. Razgovori su se vodili na vrlo visokoj razini, ali s jasnim fokusom na praktičnu primjenu znanja, posebno u području optimizacije oporavka i sportskih performansi. Bilo mi je izuzetno drago vidjeti da se danas san sve više prepoznaje ne samo kao biološka nužnost, već i kao ključan čimbenik u profesionalnom sportu, usporediv s prehranom i treningom.

ALEN JUGINOVIĆ

DALIBOR GABELA

Kakav je utjecaj sna na sportaše i njihove performanse?

U znanosti o spavanju danas znamo da san nije pasivan odmor, već aktivna biološka faza ključna za oporavak, regeneraciju i optimizaciju funkcija tijela i mozga. Tijekom dubokog sna, tijelo intenzivno luči hormon rasta koji potiče obnovu mišićnog i koštanog tkiva, što je od presudne važnosti za sportaše. Istovremeno, mozak "posprema" informacije, konsolidira motoričko pamćenje i jača neuronske mreže koje sudjeluju u koordinaciji, fokusu i donošenju odluka. Istraživanja pokazuju da čak i manji gubitak sna – primjerice, spavanje šest sati umjesto osam – može dovesti do mjerljivog pada brzine reakcije, smanjene preciznosti i povećanog rizika od ozljeda. Kod sportaša koji su spavali više od devet sati po noći zabilježena su poboljšanja u sprintu, slobodnim bacanjima i točnosti pokreta, što jasno pokazuje koliko je san izravno povezan s performansama. Ukratko, san je jedan od najučinkovitijih, a često zanemarenih alata za vrhunski rezultat.

Koliko umjetna inteligencija u ovom trenutku može biti od pomoći medicini i kakva su predviđanja?

Umjetna inteligencija (AI) već sada pokazuje golemi potencijal u medicini, osobito u analizi velikih količina podataka, prepoznavanju obrazaca koje ljudsko oko teško može uočiti, i kreiranju personaliziranih terapijskih strategija. Primjerice, u području spavanja, AI se koristi za automatsku analizu EEG-a, detekciju apneja, obradu signala iz nosivih uređaja te izradu individualiziranih preporuka za poboljšanje kvalitete spavanja. Zaključak većine sudionika bio je da AI neće zamijeniti stručnjake, već ih osnažiti kao alat koji omogućuje bržu, precizniju i individualiziraniju skrb. Naglašeno je da tehnologija mora biti u službi čovjeka, a ne obrnuto. Predviđa se da će u sljedećih 5 do 10 godina AI postati neizostavan dio svakog suvremenog zdravstvenog sustava, ali uz snažan fokus na etička pitanja, transparentnost i zaštitu privatnosti pacijenata.

Može li umjetna inteligencija u potpunosti zamijeniti ljudsku prisutnost i može li to biti subverzivno napretku?

Umjetna inteligencija može obavljati određene zadatke brže i preciznije od čovjeka, osobito kad je riječ o analizi velikih količina podataka, repetitivnim zadacima ili ranom otkrivanju obrazaca bolesti. No, ljudska prisutnost u medicini nije zamjenjiva. Emocionalna inteligencija, empatija, sposobnost razumijevanja šireg konteksta i individualne životne priče pacijenta, to su elementi koje AI još uvijek ne može replicirati. Zdravstvo nije samo znanost, nego i odnos. Problem bi mogao nastati ako pretjerano vjerujemo tehnologiji bez kritičkog promišljanja, ako zanemarimo etiku, privatnost i ljudski faktor. Pravi napredak leži u integraciji, u tome da AI bude produžetak ljudskog znanja, a ne zamjena za njega.

Na konferenciji Sports Doctors Network

Zbog čega smatrate da je Hrvatska prava destinacija zdravstvenog turizma?

Hrvatska ima brojne prednosti koje je pozicioniraju kao potencijalno vodeću destinaciju za zdravstveni turizam u ovom dijelu Europe. Prvo, tu su vrhunski medicinski stručnjaci i obrazovni sustav koji svake godine iznjedri niz talentiranih liječnika i zdravstvenih djelatnika. Drugo, kvaliteta medicinskih usluga u brojnim ustanovama konkurira onima u drugim zemljama, uz često povoljnije cijene. Treće, Hrvatska ima blagu klimu, prirodne ljepote, sigurnost i bogatu kulturnu ponudu, što se sve više na cijeni kod pacijenata koji žele spojiti liječenje, oporavak i kvalitetno slobodno vrijeme. Ako tome pridodamo i strateška ulaganja i povezivanje s najboljim svjetskim znanstvenim i obrazovnim institucijama, što kroz Med&X udrugu nastojimo aktivno razvijati, otvara se prostor da Hrvatska postane ne samo destinacija za liječenje, već i središte znanja, inovacija i međunarodne suradnje. Kroz projekte poput međunarodne konferencije Plexus, Biomedical Foruma i posebice programa Med&X Accelerator, koji omogućuje hrvatskim mladim stručnjacima stručno usavršavanje na institucijama poput Harvarda, Yalea, Mayo Clinic i Cleveland Clinic, gradimo temelje za održivu i globalno relevantnu medicinsku budućnost Hrvatske.

Kako je započelo vaše zanimanje za proučavanjem sna na ljudski organizam?

Zanimanje za san počelo je još tijekom studija medicine, kada sam shvatio koliko se malo govori o toj temeljnoj ljudskoj potrebi, iako spavamo trećinu života. K tome, mi zapravo ne znamo razlog zašto spavamo 7-9 sati, a ne manje ili više. Znamo, iako ne u potpunosti, što se događa kada spavamo malo ili puno, ali zašto baš tih 7-9 sati, to nismo sigurni. Kako sam se više educirao i počeo čitati znanstvene radove, postalo mi je jasno da san ima ogroman utjecaj na zdravlje – od metabolizma, imunološkog sustava i kardiovaskularnih funkcija, do mentalnog zdravlja i dugovječnosti. Moje znanstveno istraživanje na Medicinskom fakultetu na Harvardu usmjereno je upravo na mehanizme kojima manjak sna dovodi do oštećenja organizma, primjerice kroz poremećaje u apsorpciji nutrijenata, ili načina kako loše spavanje povećava rizik od raka debelog crijeva. San je fascinantno i još uvijek nedovoljno otkriveno područje koje povezuje gotovo sve grane medicine.

Kao najveći neprijatelj suvremenom čovjeku navodi se stres – u kakvoj je on korelaciji sa snom?

San i stres nalaze se u vrlo uskoj i kompleksnoj vezi, te je stres vodeći uzrok nesanice. Kada smo izloženi kroničnom stresu, naše tijelo ostaje u stanju s povišenim razinama kortizola i adrenalina (hormona stresa), što otežava usnivanje i održavanje spavanja. S druge strane, ako ne spavamo dovoljno ili spavamo loše, naš kapacitet za upravljanje stresom se znatno smanjuje, postajemo razdražljivi, emocionalno nestabilni i manje otporni na svakodnevne izazove. Znanstveno gledano, manjak sna povećava aktivnost amigdale (centra za strah u mozgu) i smanjuje funkciju prefrontalnog korteksa (centra u mozgu za racionalno odlučivanje). Dakle, stres i san djeluju kao dvosmjerna ulica, jedan pogoršava drugi, a začarani krug se često teško prekida bez stručne pomoći ili promjene životnog stila.

Alen Juginović, Franko Hržić, Mateja Napravnik i Marko Lukić

O čemu ovisi individualna potreba za snom? Koji bi bio vaš savjet za dobar i miran san?

Individualna potreba za snom uvjetovana je kombinacijom genetike, dobi, životnog stila i zdravstvenog stanja. Golema većina odraslih treba između 7 i 9 sati sna, a mali broj ljudi ima genetsku varijantu, poznatu i kao "Thatcher gen", koja im omogućuje da funkcionalno spavaju kraće – od 5 do 6 sati – bez negativnih kognitivnih posljedica idućeg dana, poput smanjene pažnje, usporenih reakcija, lošije memorije i emocionalne reaktivnosti. No, to je iznimka, a ne pravilo. Za većinu ljudi, spavanje manje od preporučenog dovodi do kumulativnog umora, slabije koncentracije, lošijeg zdravlja i smanjenih performansi – kako mentalnih, tako i fizičkih. Moj savjet za bolji san je: održavajte redovan ritam spavanja (isto vrijeme odlaska na spavanje i buđenja, čak i vikendom), izbjegavajte ekrane 1–2 sata prije sna jer plavo svjetlo remeti lučenje melatonina koji je važan za spavanje, ne konzumirajte kofein i alkohol u drugom dijelu dana, boravite što više na dnevnom svjetlu, osobito ujutro, i stvorite umirujuću večernju rutinu koja vašem tijelu signalizira da se približava vrijeme odmora. Spavaća soba neka bude tiha, mračna i prohladna, a krevet rezerviran samo za spavanje i odmor, ne za posao ili gledanje serija. Ako problemi sa spavanjem potraju, individualiziran pristup i stručno vođeno liječenje najbolji su put prema trajnom rješenju.

Imate li statistički podatak koje su nacije najveća, a koje najmanje "spavalice"?

Prema rezultatima međunarodnih istraživanja koja koriste i podatke iz nosive tehnologije, poput aplikacija i pametnih satova, najviše spavaju ljudi u Nizozemskoj, Novom Zelandu i Finskoj – u prosjeku oko 7 sati i 30 minuta po noći, iako su ove zemlje pri vrhu, 7,30 sati je jako blizu minimalne preporučene dužine od 7 sati. S druge strane, najkraće spavaju stanovnici Japana, Južne Koreje i Saudijske Arabije – često ispod 6,30 sati, što je ispod preporučenog minimuma. Te razlike najčešće su rezultat kombinacije kulture rada, stila života, socijalnih normi i urbanog tempa. Zanimljivo je da više ekonomskog razvoja ne znači nužno i više sna – dapače, neke od najrazvijenijih zemalja imaju najveći deficit sna. To je još jedan podsjetnik koliko je važno osvijestiti san kao prioritet, ne samo osobni, već i društveni.

Nedavno ste izdali i knjigu o dobrobitima spavanja u jednostavnom i zanimljivom stilu. Možete li nam reći što vas je navelo na to i kakve su povratne informacije?

Knjigu "Sleep Science Made Simple" u izdanju Springer napisao sam s ciljem da znanost o spavanju približim svima jasno, razumljivo i primjenjivo. Htio sam pokazati što zapravo znamo o snu iz suvremenih istraživanja, kako on utječe na tijelo i um, te kako svatko može konkretnim koracima poboljšati kvalitetu svog sna. Knjiga je nastala iz želje da znanstvene spoznaje ne ostanu zatvorene u laboratorijima i stručnim časopisima, nego da postanu korisne u svakodnevnom životu. Pisanjem sam želio spojiti znanstvenu točnost s pristupačnim stilom, kako bi sadržaj bio jednako koristan studentima, liječnicima, roditeljima, sportašima ili bilo kome tko želi razumjeti i poboljšati svoj san. Povratne informacije su bile iznimno pozitivne, ljudi mi često pišu da su prvi put doista shvatili što se događa u tijelu dok spavaju, zašto se ujutro osjećaju iscrpljeno ili kako male promjene mogu donijeti veliku razliku. Mnogi su mi rekli kako im je knjiga pomogla ne samo da spavaju bolje, već da općenito više poštuju svoje tijelo i ritam života.

Expo 2025. u Japanu

Što još pripremate? Što je u fokusu vaših trenutačnih istraživanja?

U fokusu mog znanstvenog rada na Harvardu je trenutačno pitanje kako manjak sna utječe na apsorpciju nutrijenata u crijevima i kako ti procesi mogu biti povezani s razvojem kolorektalnog karcinoma. Ispitujemo fiziološke i molekularne mehanizme kroz koje kronična deprivacija sna narušava funkciju probavnog sustava, što otvara nova pitanja o povezanosti sna, metabolizma i malignih bolesti. Paralelno s time, kroz hrvatsku udrugu Med&X razvijam projekte koji spajaju hrvatsku i međunarodnu biomedicinsku zajednicu s ciljem akceleriranja domaće biomedicine. Iznimno se radujem novom izdanju Plexus konferencije, koja će se održati u Zagrebu od 5. do 7. prosinca, s brojnim međunarodnim gostima. Vrhunac događanja bit će svečana gala večer 6. prosinca, na kojoj će poseban gost biti prof. dr. Tomislav Mihaljević, predsjednik Cleveland Clinic – jedne od vodećih svjetskih bolnica. Kroz Med&X Accelerator program omogućujemo mladim hrvatskim liječnicima i znanstvenicima usavršavanja na najprestižnijim institucijama svijeta. Ovog ljeta naši polaznici odlaze na Mayo Clinic, Cleveland Clinic, Massachusetts General Hospital, Yale i Sveučilište u Zürichu, a vizija nam je taj program dodatno širiti i pozicionirati ga kao sustavan mehanizam za transfer znanja i ulaganje u mlade talente. Uz to, razvijamo i Med&X Biomedicinski forum, platformu za strateški dijalog između vodećih domaćih i inozemnih stručnjaka, institucija i zdravstvene industrije. Fokus je na dugoročnim rješenjima, umrežavanju i osmišljavanju konkretnih inicijativa koje mogu unaprijediti hrvatsku medicinu. Posebno me i dalje zanima tema sna u sportu, gdje pripremam nove suradnje s međunarodnim timovima. Uza sve to, postoji još niz projekata kojima se iskreno radujem i koji tek dolaze.