Potrošnja u Hrvatskoj rasla statistički, ne i realno: Cijene rastu 27 mjeseci zaredom, za život treba više novca
Realna potrošnja zapravo pada. U lipnju potrošnja rasla 3,6 %, a inflacija bila 3,7 %
Hrvatska je u lipnju zabilježila najsnažniji rast prometa u maloprodaji u cijeloj Europskoj uniji u odnosu na svibanj, a u odnosu na lipanj prošle godine po ostvarenom je prometu odmah iza Cipra. No, to ne znači da Hrvati i najviše troše u EU-u, više od Nijemaca ili Francuza, jer rast potrošnje prati rast plaća, ali i inflacije koja je u Hrvatskoj, podsjetimo, dvostruko viša nego u eurozoni, i u srpnju je prema Eurostatu iznosila 4,5 posto, a na razini europodručja dva posto.
Začarani krug
Hrvatska bilježi velik rast potrošnje zbog visokih cijena u maloprodaji, kaže profesor Ljubo Jurčić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, i navodi da i ostale slabije razvijene zemlje, poput Srbije, Bugarske i Rumunske također bilježe velike stope rasta potrošnje, ali i plaća i BDP-a, što znači da imaju nisku bazu, pa potrošnja statistički izgleda veća. Razlika je, kaže, u odnosu na nominalnu i realnu potrošnju u Hrvatskoj jer zbog potrošnje rastu prihodi trgovcima, ali realna potrošnja zapravo pada jer cijene stalno rastu, a taj rast cijena u konačnici pojede rast potrošnje. Tako je rast potrošnje u lipnju u Hrvatskoj iznosio 3,6 posto, a istodobno je inflacija iznosila 3,7 posto, odnosno potrošna je pratila rast cijena.
- Potrošnja prije svega ovisi o dohotku koji u Hrvatskoj po stanovniku iznosi između 20 i 22 tisuće eura, a Europskoj uniji 40 tisuća eura, pa je sukladno tome i potrošnja u nas upola manja. Rast potrošnje je rezultat toga da po višim cijenama kupujemo manje dobara - pojašnjava Jurčić i navodi primjer iz službenih statistika prema kojima prosječna potrošnja, odnosno kupnja, tekstila u EU-u iznosi 500 eura po stanovniku, a u Hrvatskoj 250 eura godišnje. Ukratko, rast potrošnje u maloprodaji i rast prihoda trgovaca ne treba gledati kao jednu te isti stvar.
Hrvatska se tako našla u začaranom krugu. Dok god rastu cijene, rast će i potrošnja, a pad cijena možemo očekivati kad uspori potrošnja. S obzirom na činjenicu da smo usred turističke sezone, ne može se očekivati pad potrošnje zbog potrošnje stranih turista, koji su, uz ostalo, i pogurali rast prometa u maloprodaji u lipnju. Hrvatska inače bilježi stalan rast prometa u maloprodaji već 27 mjeseci zaredom, a kako je potrošnja najveća sastavnica bruto domaćeg proizvoda, rast prometa u trgovini na malo u lipnju upućuje pak na nastavak stabilnog rasta gospodarstva.
No, prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, i BDP je počeo usporavati s 3,9 posto krajem prošle godine na 2,9 posto u prvom tromjesječju ove godine, pri čemu je uočljivo usporavanje potrošnje kućanstava, koja je bila jedan od glavnih pokretača rasta, a koja je u prvom kvartalu porasla za 1,7 posto, dok je u posljednjem lanjskom kvartalu rast potrošnje kućanstava iznosio čak 6,3 posto, a razlog je bio u bojkotu trgovina i kasnijem Uskrsu, koji je "upao" u drugi kvartal.
Hrana i piće
S druge strane, iako veća potrošnja znači i veće prihode za državni proračun, analitičari upozoravaju da naši proizvodi i usluge zbog inflacije nisu cjenovno konkurentni jer su skuplji od konkurencije.
I na razini EU-a promet je u lipnju porastao, ali znatno slabije nego u Hrvatskoj, za 0,3 posto u odnosu na svibanj, kada je prema revidiranim podacima smanjen za 0,5 posto. Pritom je najsnažnije porastao promet u maloprodaji široke kategorije neprehrambenih proizvoda, zatim promet na benzinskim postajama pa tek onda u maloprodaji hrane, pića i duhanskih proizvoda. U Hrvatskoj je obrnuto - najveći rast prometa bilježi se kod prodaje hrane, pića i duhana, tj. u sektoru trgovine koji predvodi inflaciju u Hrvatskoj i u srpnju je čak pretekao sektor usluga po rastu cijena.
Po rastu prometa slijedi trgovina na malo neprehrambenim proizvodima pa tek onda rast prometa na benzinskim crpkama.
Inače, stopa rasta prometa u hrvatskoj maloprodaji od 3,6 posto najviša je od listopada 2020. godine, kada je rast poskočio za 6,8 posto. Blizu je mjesečnoj stopi rasta prometa od tri posto u lipnju bila i Švedska, gdje je promet u maloprodaji porastao za 2,6 posto. Na godišnjoj razini, tj. u odnosu na lipanj prošle godine promet u maloprodaji skočio je za 7,4 posto, gotovo triput snažnije nego u svibnju. Snažniji rast zabilježen je prije gotovo godinu dana, u srpnju 2024., od 7,9 posto. U skupini s Hrvatskom i Ciprom, koji je zabilježio najveći skok prometa u odnosu na prošlu godinu, još su Malta i Portugal s rastom prometa u maloprodaji za 6,9 posto.
