Zoran Milanović nije kao premijer 2015. bio na središnjoj proslavi 20. obljetnice Oluje u Kninu, a nije ni u utorak kao predsjednik Republike nazočio proslavi 30. obljetnice te najvažnije oslobodilačke operacije. Tako se, eto, poklopilo premda Milanovićevi postupci u oba slučaja nisu povezani. Već u ponedjeljak poslijepodne iz Ureda predsjednika priopćili su da Milanovića neće biti na kninskom stadionu Dinare, ali ne na izravan način, pa je većina to shvatila tek u utorak ujutro.

S Pantovčaka su, naime, objavili da će predsjednik u 8.45 položiti vijenac i zapaliti svijeću na Trgu dr. Ante Starčevića, a da će kasnije u obilježavanju 30. godišnjice Oluje kao izaslanik sudjelovati njegov savjetnik Marijan Mareković, umirovljeni general, koji će se i obratiti okupljenima. Nije bilo jasno da Milanović neće biti na stadionu kako bi poslušao Marekovića, ali upravo to se dogodilo. U Uredu predsjednika objašnjavaju da Milanović nije mogao biti na proslavi na kojoj je i čovjek kojeg je imenovao svojim izaslanikom. A zašto je uopće Mareković u utorak bio predsjednikov izaslanik? Odlučeno je, bez konzultacija s Uredom predsjednika, da uime branitelja na proslavi govori Borislav Lapenda, predsjednik Udruge veterana hrvatskih gardijskih postrojbi. Predsjednik je, međutim, ističu na Pantovčaku, smatrao da bi u toj ulozi trebao biti netko od ratnih zapovjednika, što Lapenda svakako nije bio. Razmatrala su se u Uredu predsjednika još neka imena, primjerice Rahim Ademi i Ante Kotromanović, a naposljetku je odabir pao na Marekovića, u Oluji zapovjednika I. gardijske brigade, poznatog po fotografiji njegova susreta na mostu na Korani s Atifom Dudakovićem, zapovjednikom V. korpusa Armije BiH.

Budući da je Mareković mogao govoriti isključivo kao Milanovićev izaslanik, predsjednik ga je za to ovlastio, a onda sam, zbog pravila protokola, nije otišao na proslavu. Predsjednik je u utorak u Kninu, osim polaganja vijenca i paljenja svijeće, imao i sastanak s grupom branitelja podrijetlom iz Vareša u BiH, koja se nastanila u tom gradu. Također je i donio odluku o dodjeli počasnog čina brigadnog generala devetorici umirovljenih časnika, među njima i Miodragu Demi, bivšem saborskom zastupniku i bliskom suradniku Milana Bandića.