U ponoć završava javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda, objavljen 4. srpnja, ali već je prilično sigurno da će Državno sudbeno vijeće uskoro morati raspisati i treći javni poziv. Naime, sutkinja zagrebačkog Županijskog suda Sadra Artuković Kunšt, koja je bila prijedlog predsjednika Zorana Milanovića, ali u Saboru krajem lipnja nije dobila podršku većine zastupnika, očekivano ovaj put nije DSV-u poslala svoj životopis i program rada. Znači to da Milanović neće imati kandidata. U Uredu predsjednika rekli su nam da Milanović ostaje pri najavi da neće predložiti nikoga osim zamjenice ministra pravosuđa u svojoj Vladi. Čim predsjedniku Republike DSV idućih dana dostavi sve pristigle prijave, ako će uopće itko sudjelovati u javnom pozivu, Milanović može odmah objaviti da nikoga neće predložiti Saboru jer nitko ne zadovoljava njegove kriterije. Nema smisla da od Opće sjednice Vrhovnog suda i saborskog Odbora za pravosuđe traži mišljenje, a unaprijed zna da nijednog od prijavljenih neće predložiti. Dakle, DSV bi možda već sljedeći tjedan mogao ponoviti javni poziv, koji bi onda trajao do sredine rujna. S obzirom na to da je Sandra Artuković Kunšt poslušala nedavni savjet premijera Andreja Plenkovića da se više ne kandidira jer je parlamentarna većina, bez čijih glasova ne može biti izabrana, neće nikad podržati, izvjesno je da se neće prijaviti ni na treći javni poziv. Stoga bi i on mogao okončati neuspjehom i upitno je kada će Vrhovni sud dobiti predsjednika. Nakon smrti Radovana Dobronića, DSV je 10. ožujka sutkinju Gordanu Jalšovečki ovlastio za obavljanje poslova sudske uprave do izbora predsjednika Vrhovnog suda i nije bilo zamišljeno da ona dugo ostane na toj poziciji. No, trenutačno se čini da će njezino imenovanje biti trajnijeg karaktera.
To sigurno ne bi smetalo premijeru, štoviše. Plenković je poznat kao političar koji, iz nekog razloga, na čelu institucija preferira vršitelje dužnosti. Zato bi odgađanje izbora predsjednika Vrhovnog suda zapravo bila njegova politička pobjeda. Ali, njemu u prilog ne ide to što se paralelno odvijaju i razgovori o rekonstrukciji hrvatske diplomatsko-konzularne mreže, u koje su uključeni dužnosnici niže razine iz Vlade i Ureda predsjednika. Nije se Plenković dosad uzbuđivao zbog činjenice da je posljednji hrvatski veleposlanik, dogovorom njega i Milanovića, imenovan još u veljači 2020. U veleposlanstva koja je veleposlanik napustio ili je umro poslao bi privremenog otpravnika poslova i to nekako funkcionira. Je li, međutim, predsjednik Vlade spreman još godinama promatrati urušavanje hrvatskih diplomatskih predstavništava? Možda ipak nije, a ništa ne može napraviti mimo Milanovića, sukladno Ustavu sukreatora vanjske politike. I ta bi onda okolnost mogla spojiti dva procesa, izbor predsjednika Vrhovnog suda i popunjavanje 89 mjesta u veleposlanstvima i konzulatima. Na Pantovčaku ističu da se Milanoviću ne žuri jer nema nikakve svoje ljude za diplomaciju, a pitanje je bi li on pristao privesti kraju to usaglašavanje dok Plenković i HDZ blokiraju njegovog kandidata za čelnika Vrhovnog suda. U svakom slučaju, odnosi predsjednika Republike i Vlade opet su vrlo zamršeni, ali, što nije nimalo nevažno, nema još ozbiljnijeg javnog sukoba, obje su strane suzdržane. Da bi netko postao predsjednik Vrhovnog suda, mora uživati povjerenje i predsjednika Republike i većine u Saboru predvođene premijerom. Rješenje je stoga, kako je još u lipnju sugerirao predsjednik Sabora Gordan Jandroković, da se Milanović i Plenković konzultiraju i pronađu i jednom i drugom prihvatljivu osobu. Najbolje već uoči raspisivanja javnog poziva. Proteklih tjedana, doznajemo, nije između dvojice najviših državnih dužnosnika bilo komunikacije o proceduri izbora predsjednika Vrhovnog suda, a u Uredu predsjednika smatraju da bi prvi korak trebao učiniti premijer, koji je odbio Sandru Artuković Kunšt.