Znanstvenici su u sklopu istraživanja pelagičnih vrsta morskih pasa u Jadranu postavili na modrulja dugog gotovo dva metra satelitski odašiljač koji bi za šest mjeseci trebao poslati podatke o dosad slabo istraženom kretanju te strogo zaštićene vrste u Jadranskom moru.

"Same migracije morskih pasa u Mediteranu slabo su istražene, a za pretpostaviti je da su putevi kretanja u posljednje vrijeme, uslijed klimatskih promjena, i dodatno promijenjeni", rekao je Hini voditelj terenskog istraživanja s Odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu Alen Soldo.

Istraživanje je provedeno pod pokroviteljstvom CIESM - Mediteranske znanstvene komisije sa sjedištem u Monacu te pod patronatom Princa Alberta II od Monaca, a sudjelovala je i Loriane Mendez, voditeljica projekta "Praćenja kretanja i stanja vrhunskih morskih predatora u Mediteranskom i Crnom moru". Istraživanje je odrađeno pod određenom paskom Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije koje je izdalo potrebne dozvole za rad.

Morski psi igraju ključnu ulogu u očuvanju ravnoteže morskih ekosustava, a iako su često, i posve nezasluženo percipirani kao opasni, istina je da su mnoge vrste morskih pasa u svjetskim morima, kao i u Jadranskom moru, ugrožene i potrebna im je zaštita. Soldo objašnjava da je zaštita morskih pasa u Mediteranu i Jadranu moguća kroz strožu kontrolu ribolova, zabranu izlova ugroženih vrsta te edukaciju javnosti.

Mediteran je već inače poznat kao more opasno za morske pse i raže, koji čine skupinu hrskavičnih riba, jer je status oko 60 posto vrsta koje u njemu obitavaju veoma ugrožen. Nažalost, u Jadranu je situacija još i gora jer se smatra da je od 60 vrsta koje u njemu stalno ili povremeno žive, njih čak 70 posto ugroženo. Tri vrste - sklat žutan, pas pilan i ražopas - nekad prisutne u Jadranu danas se smatraju regionalno izumrlim jer nisu zabilježene desetljećima. Morski psi sporo rastu, kasno spolno sazrijevaju i imaju mali broj potomaka, što ih čini iznimno ranjivima na bilo kakav oblik pritiska.

Napadi morskih pasa u Jadranu iznimno su rijetki, primjerice posljednji smrtosnosni napad zabilježen je pokraj dalmatinske Lokve Rogoznice davne 1974. godine. Jedini napad nakon toga bio je 2008., kada je slovenski podvodni ribolovac na Visu preživio napad velike bijele psine.