Osijek, 19. 07. 2025., slobodnjak, slobodnjaci, nekretnina; nekretnine; zgrada; zgrade; stanovanje; stanovanjeSNIMIO BRUNO JOBST
BRUNO JOBST
1.8.2025., 10:00
Vlasnici će stanove moći ponuditi APN-u u najam

Za priuštivi najam stanova uvodi se sustav bodovanja

Bodovat će se mjesečni prihodi, broj članova obitelji, dob, broj djece...

Program priuštivog najma stanova idućeg tjedna bit će upućen u javno savjetovanje, a cilj je aktivirati veći broj praznih stanova, kojih prema podacima HEP-a ima oko 600 tisuća, za dugotrajan najam uz priuštivu najamninu. Program priuštivog najma vodit će Agencija za promet nekretninama (APN) preko javnog poziva za vlasnike i najmoprimce, najavio je uz ostalo potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Branko Bačić.

Odmah 60 posto novca

Za razliku od mjere povrata poreza na kupljenu prvu nekretninu, koju mogu iskorititi samo mlađi od 45 godina, kod priuštivog najma stanova uvest će se sustav bodovanja za najmoprimce, a bodovi će se dodijeljivati na temelju različitih socijalnih, ekonomskih i osobnih okolosti, uključujući visinu mjesečnih prihoda, broj članova uže obitelji, mjesto prebivališta, broj djece, životnu dob, razinu obrazovanja, zdravstveno stanje i drugo. Tako će, primjerice, više bodova ostvariti obitelji s nižim primanjima, većim brojem članova kućanstva, samohrani roditelji, osobe s invaliditetom ili one obitelji koje imaju djecu s teškoćama u razvoju.

Prednost će se dati i osobama koje dulje prebivaju na podrućju jedinice lokalne samouprave, kao i onima višeg stupnja obrazovanja te mlađim osobama s ciljem poticanja stambene stabilnosti mladih. U slučaju jednakog broja bodova, prednost će imati osobe iz posebno osjetljivih skupina.

Vlasnici stanova svoje će nekretnine moći ponuditi APN-u na dugoročni najam uz uvjet da su stanovi prazni minimalno dvije godine, za što će im APN u dvije rate isplatiti naknadu u visini lokalne medijalne cijene najma, a Agenija ujedno preuzima na sebe sve odnose s najmoprimcima. Najmoprimci koji ostvare pravo na priuštivi najam najamninu će plaćati APN-u. Razlika između priuštive najamnine i lokalne medijalne cijene najma podmirivat će se iz državnog proračuna.

Cijena kvadrata 3,6 posto viša nego lani

Za mjeru povrata 50 posto PDV-a na kupnju prve nekretnine u novogradnji za mlađe od 45 godina APN je dosad zaprimio 1130 zahtjeva, od kojih je obrađeno 713, a odbijeno 69 zahtjeva, odnosno 9,7 posto. Glavni razlozi odbijanja su površina nekretnine koja premašuje zakonom određenu površinu, zatim zbog cijene kvadrata ako je viša od gornje granice dopuštene prosječne cijene te kupoprodajni ugovori koji su sklopljeni u prošloj godini, zatim životna dob ili činjenica da vlasnik ima druge adekvatne nekretnine.

Na temelju zaprimljenih zahtjeva, izračunata je prosječna ugovorena cijena kvadrata od 2330 eura bez PDV-a, pri čemu je najviša cijena kvadrata ugovorena u Splitu od čak 5013 eura bez PDV-a. Prosječan iznos potpore je 8500 eura, najviša isplaćena potpora iznosila je 26.876 eura, a dosad ukupno odobreno više od 4,2 milijuna eura potpora.

Prema podacima Porezne uprave, a na temelju 22.540 kupoprodajnih transakcija stanova, utvrđeno je da je prosječna cijena četvornog metra stana u Hrvatskoj 2248 eura bez PDV-a, odnosno cijena kvadrata veća je za 3,6 posto nego lani, a ministar graditeljstva Branko Bačić kazao je da je time demantirana službena statistika prema kojoj su cijene stanova u odnosu na prošlu godinu rasle u dvoznamenkastim brojkama.

Prva rata u visini 60 posto ukupne naknade za cijelo razdoblje trajanja ugovora vlasnicima će se isplatiti odmah nakon potpisivanja ugovora i predaje nekretnine u posjed APN-a, dok će se druga rata isplatiti nakon polovice ugovorenog razdoblja korištenja nekretnine uz prethodno usklađenje naknade s tržišnim kretanjima. U Ministarstvu graditeljstva navode primjer stana u Zagrebu od 65 četvornih metara koji bi bio dan u najam na šest godina. Vlasnik bi tako ukupno mogao dobiti 50 tisuća eura, od čega 31 tisuću eura odmah, a ostatak nakon tri godine.

Što se tiče državnih stanova, Bačić je napomenuo da uglavnom služe za stambeno zbrinjavanje nekadašnjih zaštićenih najmoprimaca s obzirom na to da se presudom Europskog suda za ljudska prava nacionalizirani stanovi moraju vattiti vlasnicima.

Nastavlja se POS

Osim priuštivog najma, resorno ministarstvo nastavlja i s programom poticane stanogradnje (POS), i to unatoč izazovima poput porasta cijena građevinskih radova, ali i obustavljanja postupaka javne nabave zbog neprihvatljivih cijena potencijalnih izvođača radova, napomenuo je Bačić podsjetivši da je u 23 godine izgrađeno 9126 POS-ovih stanova, od čega 169 u prošloj godini. Najavio je da država do 2030. planira izgraditi 9000 stanova za prodaju i najam, što uključuje izgradnju stambenih naselja u većim gradovima.

“Gradit ćemo nova naselja u suradnji s jedinicama lokalne samouprave koje su dužne pripremiti lokalne programe stanovanja, odnosno površine i zone za zgrade i naselja. Pedeset posto izgrađenih stanova bit će za prodaju, a 50 posto za priuštivi najam", najavio je Bačić dodavši da će zakon o priuštivom stanovanju krajem kolovoza ići u javno savjetovanje, a trebao bi se usvojiti do kraja goodne. Pritom je istaknuo da će maksimalna prodajna cijena kvadrata biti 2104 eura s PDV-om, dok će etalonska cijena građenja iznositi 1315 eura s PDV-om. U tijeku su postupci nabave radova za 155 stanova u Karlovcu, Kumrovcu, Delnicama, Bujama i Puli; za 258 stanova koji će se graditi u Osijeku, Trogiru i Novalji u tijeku je pregled i ocjena ponuda, a za 558 stanova diljem Hrvatske u pripremi je postupak nabave. Resorno ministarstvo do kraja godine planira donošenje niza zakona i podzakonskih akata koji proizlaze iz Nacionalnog plana stambene politike koji je Sabor usvojio u travnju ove godine.

Raste broj stanova u dugoročnom najmu

Kako bi se postrožio kratkoročni najam stanova lani je donesen Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, a prema podacima Porezne uprave, zaključno do 15. ožujka, registriran je značajan porast broja stanova u dugoročnom najmu, za oko pet tisuća, istaknuo je ministra Bačić dodavši da je to na tragu cilja koji se želio postići zakonodavnim izmjenama.