Kulena ima, zalihe će se “istopiti’’ do ožujka
Problema bi mogli imati samo registrirani proizvođači kulena. Novi slučaj svinjske kuge zabilježen u Dalju
Afrička svinjska kuga uzima sve više maha.
U utorak je, naime, potvrđeno izbijanje afričke svinjske kuge na objektu u Dalju, u Općini Erdut, na području Osječko-baranjske županije, te još jedno izbijanje na području Općine Jagodnjak. Ista je bolest 25. srpnja potvrđena i u četiri lešine divlje svinje koje su pronađene na obali Dunava, uz rub šume Porić. ASK se širi i po našem susjedstvu. Prekjučer je Srbija prijavila čak 51 izbijanje afričke svinjske kuge, od čega se velika većina odnosi na Mačvansko područje, također uz obalu Dunava.
Zone zaštite i nadziranja
Dokaz je to pojačane cirkulacije virusa afričke svinjske kuge u tom području, što je ozbiljna prijetnju za sve uzgoje svinja. S obzirom na daljnje širenje afričke svinjske kuge, Ministarstvo je donijelo novo Rješenje o određivanju zone zaštite i zone nadziranja. Zona zaštite je Općina Erdut, naselje Aljmaš i područje naselja Dalj koje se nalazi sjeverno od državne ceste D213, a zona nadziranja obuhvaća Općinu Erdut, naselja Erdut i Bijelo Brdo te područje naselja Dalj koje se nalazi južno od državne ceste D213.
- Na zaraženim te svim epidemiološki povezanim objektima, kao i u zonama zaštite i nadziranja, nadležne veterinarske službe provode mjere sukladno Delegiranoj uredbi (EU) 2020/687 koje su neophodne za suzbijanje i daljnje sprječavanje širenja ove izrazito opasne zarazne bolesti svinja - ističu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, podsjećajući kako se u Općini Jagodnjak od ponedjeljka provede mjere depopulacije kako bi se, što je više moguće, smanjilo širenje virusa. Na temelju baze podataka i informacija veterinarske inspekcije Državnog inspektorata, očekuje se provedba mjere na 202 objekta s ukupno približno 1500 svinja. Troškovi naknade štete za usmrćene svinje bit će podmireni za one subjekte koji ispunjavaju sve propisane uvjete za držanje svinja, a visina naknade određuje se prema tržišnoj vrijednosti usmrćenih životinja na dan provedbe mjere. Prvog dana masovne eutanazije svinja u toj su općini, pod nadzorom veterinarskih inspektora, usmrćene 253 svinje na 20 gospodarstava. Važno je istaknuti kako je od navedenih gospodarstava jedno bilo neregistrirano, a na njemu je zatečeno 7 svinja. Na čak 13 gospodarstava utvrđena je nesukladnost s biosigurnosnim mjerama - najčešće zbog neprijavljivanja brojnog stanja, neprovođenja dezinfekcije, nekorištenja zaštitne opreme i obuće te infrastrukturnih nedostataka objekta. Na samo šest gospodarstava nije bilo utvrđenih nepravilnosti. U Ministarstvu naglašavaju potrebu dosljedne i stroge primjene propisanih mjera biosigurnosti u cjelokupnom proizvodnom procesu, što uključuje obavljanje svih dnevnih aktivnosti na objektima sa životinjama, premještanje životinja, unos hrane te ulazak vozila i ljudi u krug objekta, vođenje evidencija te korištenje opreme za poslove u stočarstvu. Poseban oprez potreban je tijekom obavljanja poljoprivrednih i šumskih radova u tom području, kada je nužna stroga primjena pranja, čišćenja i dezinfekcije prije povratka u objekt te korištenje zaštitne obuće i odjeće prilikom boravka u objektu.
- U organizaciji i primjeni biosigurnosnih mjera najznačajniju ulogu imaju sami subjekti čija je osnovna zadaća i odgovornost na vlastitim objektima uspostaviti pravilne i odgovarajuće mjere te kontrolirati da se iste dosljedno i primjenjuje - tvrde, dodajući kako je, uz primjenu biosigurnosnih mjera, ključno svakodnevno promatrati životinje te prepoznati odstupanja u proizvodnji i njihovu zdravlju, a potom svako odstupanje žurno i bez odgađanja prijaviti veterinaru. Osnovna svrha rane prijave promjena u zdravlju i proizvodnim karakteristikama u uzgoju svinja jest rano otkrivanje bolesti, žurno poduzimanje mjera suzbijanja i sprječavanja širenja bolesti, kao i umanjenje neželjenih ekonomskih posljedica za proizvođače, potrošače i gospodarstvo općenito.
Svinjokolja uz nadzor
Od ponedjeljka je u cijeloj Baranji na snazi zabrana klanja svinja kao i promet mesa, a ona će trajati dok sve svinje na području Općine Jagodnjak ne budu eutanizirane te nakon toga određeno vrijeme ne bude novih pojava ASK-a. Tada će u svim naseljima svrstanima u prvoj zoni (gotovo cijela Baranja) moći biti svinjokolja, ali uz nadzor veterinara. Inače, u kraju između Dunava, Drave i Mađarske približno je stotinjak tisuća svinja, od čega je 90 posto u vlasništvu Belja, koje je zasad izuzeto od zabrane. Ostatak je u vlasništvu individualnog sektora. U svakom slučaju, kada bude završena eutanazija u Općini Jagodnjak, broj svinja kod malih uzgajivača smanjit će za desetak posto. Veterinarska struka napominje kako je ljeto vrijeme kada je svinjokolja manje, pa bi eventualnih problema mogli imati samo registrirani proizvođači kulena. Iz Udruge proizvođača baranjskog kulena poručuju da gotovih proizvoda imaju dovoljno, najkasnije do ožujka iduće godine.
- U iduća dva-tri mjeseca nismo planirali novu proizvodnju, a što će biti kasnije, vidjet ćemo - kaže Slobodan Stanković, član spomenute udruge, koji kulen proizvodi u Kući baranjskog kulena u Branjinu Vrhu. Ako se cijela priča bude nastavila, dodaje, po meso (svinjske polutke) odlazit će u područja Hrvatske gdje nema zaraze. Desetak je svinja mislio kupiti i obraditi krajem rujna, isto toliko krajem listopada, a dio u prosincu. U komorama Kuće baranjskog kulena u ovom je trenutku približno 2,5 tone kulena, a Stanković naglašava kako je riječ o provjerenim i deklariranim proizvodima koji su prošli sve potrebne analize, posebno za svaku ''šaržu''.
