Hrvatska se i dalje suočava s ozbiljnim demografskim izazovima koji uključuju pad broja rođenih, visoku smrtnost, negativan prirodni prirast te selektivne migracije stanovništva. Iako je broj umrlih blago smanjen, broj živorođenih dosegnuo je najnižu razinu u posljednjem desetljeću. Negativni trendovi najizraženiji su u slavonskim i ličkim županijama, dok se priobalne regije bilježe kao rijetki primjeri migracijskog rasta, uglavnom zahvaljujući doseljavanju stranih radnika.

Svu i minusu

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je prošle godine u Hrvatskoj rođeno 32.069 živorođene djece, što je 0,3 posto ili 101 dijete manje nego godinu prije, a smanjio se i broj umrlih osoba u odnosu na prethodnu godinu, tj. umrlo je 195 osoba ili 0,4 posto manje nego u 2023. godini, čime je stopa prirodnog prirasta stanovništva i dalje negativna jer je broj umrlih od 51.080 za 19.011 veći od broja živorođenih.

Broj živorođene djece tako je najmanji u posljednjih deset godina. Primjerice, 2015. rođeno je više od 37 i pol tisuća djece, a umrlo 54.205 ljudi pa je te godine prirodni prirast bio u minusu za više od 16.700 ljudi. U odnosu na 2018., kada je rođeno najviše djece u posljednjih deset godina, 36.945, broj rođenih u prošloj godini manji je za 4876 djece nego 2018.

Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih), koji je iznosio 62,8. U svim županijama prirodni prirast bio je negativan, a najveći negativni prirodni prirast, tj. veći broj umrlih od rođenih, bio je u Primorsko-goranskoj županiji, i to -2043, uz vitalni indeks 45,6. U Istarskoj je županiji broj umrlih nadmašio broj rođenih za 1105, u Ličko-senjskoj negativan je prirast lani iznosio -439, u Osječko-baranjskoj -1746, a u Zadarskoj županiji -609.

Pozitivan prirodni prirast imalo je ukupno 35 gradova i općina, a negativan njih 517 uključujući i Grad Zagreb, dok su tri općine imale nulti prirodni prirast stanovništva. Pri tom je općina Sućuraj na Hvaru jedina u kojoj se lani nije rodilo ni jedno dijete, dok se u Grožnjanu i Lanišću te Zažablju u Dubrovačko-neretvanskoj županiji rodilo tek po jedno dijete.

Stopa nataliteta (živorođeni na 1000 stanovnika) u 2024. iznosila je 8,3, dok je stopa mortaliteta (umrli na 1000 stanovnika) u 2024. iznosila je 13,2. U 2024. umrlo je 104 dojenčadi, odnosno 0,20 posto od ukupnog broja umrlih. Od ukupnog broja umrle dojenčadi, 56 ili 53,8 posto umrlo je u prvim danima života, tj. od 0 do 6 dana starosti.

Stopa umrle dojenčadi (broj umrle dojenčadi na 1000 živorođenih) u 2024. smanjila se u odnosu na prošlu godinu i iznosila je 3,2, a u prethodnoj godini 3,9. Pritom je najmanja stopa umrle dojenčadi u 2024. bila u Zadarskoj županiji (0,7), a najveća u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (6,8).

Hrvatska je prošle godine ostvarila pozitivan migracijski saldo s inozemstvom od 31.394 osobe isključivo zahvaljujući doseljavanju stranih radnika. Tako se tijekom prošle godine u Hrvatsku iz inozemstva uselilo više od 70 tisuća ljudi, dok se istovremeno u inozemstvo odselilo gotovo 39 tisuća osoba. Više doseljenih nego iseljenih u prošloj godini bilježe sve hrvatske županije osim pet slavonskih i Bjelovarsko-bilogorske, iz kojih se više ljudi iselilo nego što se u njih doselilo, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

PIXSELL

Iseljavanje slabi

Iako slavonske županije od 2012. bilježe negativan migracijsko saldo s inozemstvom, on se od 2023. godine naglo smanjuje, pogotovo u odnosu na razdoblje od 2014. kada je počeo veliki val iseljavanja, zahvaljujući doseljavanju stranih radnika, kojih se ipak doseljava manje od broja onih koji napuštaju Slavoniju. Tako je negativan migracijski saldo u Osječko-baranjskoj županiji prošle godine bio najmanji od 2012., za razliku od 2017. godine kada su tu županiju napustile čak 7223 osobe, a istodobno se uselilo 1763 ljudi. Prošle se godine iz županije iselilo 3780 osoba, a doselilo se njih 3446.

Najmanji negativan saldo dosad od -374 osobe lani je imala i Vukovarsko-srijemska županija, koja je također 2017. zabilježila najveći val iseljavanja od 6821 osobe, dok se iste godine u tu županiju doselilo nešto više od 1150 osoba, pa je rekordni migracijski saldo bio u minusu od čak 5665 osoba.

Za razliku od slavonskih županija kojima se negativan migracijski saldo smanjuje, priobalne županije bilježe veći broj doseljenih nego iseljenih, pa im se pozitivan migracijski saldo povećava. Tako se u Primorsko-goransku županiju lani doselila 7541 osoba, a odselilo se njih 4394, pa je prošlogodišnji saldo u plusu za 3147 osoba, što je više nego godinu prije, kada se u županiju doselilo 3040 osoba više nego što ih se odselilo, a pogotovo u usporedbi s 2022. godinom, kada je saldo bio u plusu za 1564 osobe.

Iako pozitivan trend većeg broja doseljenih nad iseljenima još od 2018. bilježi i Zadarska županija, trend je malo usporio u prošloj godini. Lani je ta županija imala pozitivan migracijski saldo od 3154 osobe, što je ipak nešto manje nego 2023. kada je županija bila u plusu za 3249 ljudi, što je pak dvostruko veći pozitivni saldo nego 2021. kada je iznosio nešto više od 1600 osoba. Trend je usporio i u Splitsko-dalmatinskoj županiji s migraciskim saldom od 4366 osoba u prošloj godini u odnosu na 4739 osoba u godini prije.

I u Istarskoj županiji lani je usporio rast broja useljenih od broja iseljenih, iako je i ta županija u migracijskom plusu od 4783 osobe, no godinu prije saldo je bio u plusu za 5327 osoba. Lani se u Istru tako doselilo 8360 ljudi, od toga iz inozemstva više od 7000, a napustilo ju je više od tri i pol tisuće ljudi, od čega ih je u inozemstvo otišlo 2682.

Uvjerljivo najveći broj doseljenih u prošloj godini bilježi Zagreb, više od 23 tisuće ljudi, dok se istodobno iz glavnog rada odselilo više od 16 tisuća osoba.

U odnosu na 2023. smanjio nam se broj sklopljenih brakova sa 17.306 na 17.206 što je najmanji broj sklopljenih brakova od 2011., ali se u odnosu na godinu prije povećao broj razvedenih brakova s 4407 na 4961, no broj razvedenih brakova se konstantno smanjuje, a najveći broj razvoda imali smo 2016. godine, 7036. 

GORDAN PANIć