Najveće kompanije hrvatske mljekarske industrije, Dukat i Vindija, prošle su godine ostvarile rekordnu dobit, a otkupna cijena mlijeka u godinu dana porasla je za samo dva posto, što Hrvatsku svrstava na samo dno Europske unije po rastu cijene. Vindija je tako prošle godine ostvarila 492 milijuna eura prihoda i 30 milijuna eura dobiti, što je 45 posto više nego godinu prije, dok je Dukat imao prihode od 404 milijuna eura uz profit od 49 milijuna eura, što je čak 194 posto više u odnosu prema 2023., i riječ je o najvećoj Dukatovoj dobiti dosad.

Dvjesto farmera manje

S druge strane, inflacija, koja je prehrambenoj industriji, a posebno mljekarskoj, donijela goleme profite, proizvođačima mlijeka je donijela niz problema zbog rasta ulaznih troškova, a samo tijekom prošle godine broj isporučitelja svježeg mlijeka smanjio se za 200 farmera, odnosno za devet posto. Velike su kompanije iz mljekarske branše tako znatno povećale profitabilnost, ali bez rasta prodajnih prihoda jer su im ulazni troškovi očito niži nego prije, upozoravaju u Odboru za mljekarstvo Hrvatske poljoprivredne komore. Dok je cijena žitarica, ambalaže, papira, energije tijekom pandemije i početka ruske agresije na Ukrajinu snažno rasla, dizale su se cijene proizvoda, navode u HPK-u, no kad se nabavno tržište stabiliziralo, a ulazni troškovi počeli padati, cijene proizvoda nastavile su rasti ili u najboljem slučaju ostale iste, što je prerađivačkim tvrtkama donijelo veliku zaradu, a proizvođačima poskupilo proizvodnju koju nisu mogli podmiriti otkupnom cijenom, koja ne raste već više od godinu dana.

Podsjećaju da je marža za UHT mlijeko Vladinom odlukom ograničena još od 2023. godine, a kad je odluka donesena, kao razlog navedeno je sprječavanje pritiska na snižavanje cijene u otkupu. No dogodilo se obrnuto.

Prema posljednjim podacima Milk Market Observatoryja Europske komisije, otkupna cijena mlijeka od lanjskog svibnja do svibnja ove godine u Hrvatskoj je porasla za tek dva posto, što je najniži zabilježen rast otkupne cijene mlijeka u cijeloj Europskoj uniji, a prosječan rast cijene na razini EU-a iznosio je 15 posto. U Njemačkoj je, primjerice, otkupna cijena mlijeka porasla za 19 posto, u Nizozemskoj za 20 posto, a najviše je porasla u Litvi, 33 posto, i Švedskoj, 35 posto. Po rastu otkupne cijene mlijeka blizu Hrvatske su Španjolska i Grčka s rastom cijene od 4 posto od lanjskog svibnja. Trenutačna otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj iznosi 48,60 eura za 100 kilograma, u Španjolskoj 48,64 eura, u Njemačkoj 54,20 eura, u Sloveniji 47,91 euro, a u Švedskoj je otkupna cijena mlijeka najveća i iznosi 58,14 eura za 100 kilograma mlijeka.

Vrhunska kvaliteta

Igor Rešetar iz Odbora za mljekarstvo HPK ističe da se zbog velikih troškova u Hrvatskoj ne isplati proizvoditi mlijeko te da se u posljednjih 15 godina nije dovoljno ulagalo u njegovu proizvodnju, a ni banke nisu bile sklone kreditno pratiti mljekare. Osim toga proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj skuplja je i zbog prevelike rascjepkanosti zemljišta, ali u konačnici ipak proizvodimo mlijeko vrhunske kvalitete, a kvaliteta mlijeka od simentalskih pasmina krava je, kaže, među prvih pet u Europskoj uniji.

Profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu Ivo Grgić navodi da se proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj temelji na uvoznom mlijeku, a ne na domaćoj proizvodnji.

- Na taj način hrvatski potrošači ne samo da povećavaju zaradu prerađivačima nego i čuvaju dohodak proizvođačima mlijeka u zemljama iz kojih ga uvozimo. Primjerice, Lactalis, vlasnik Dukata, mlijeko će najprije nabaviti iz Francuske, a ako tamo ne uspije, onda na svjetskim burzama - pojašnjava Grgić i napominje da smo u proizvodnji mlijeka u dubokom deficitu jer, osim mlijeka, uvozimo i velike količine mliječnih prerađevina. Za nisku otkupnu cijenu mlijeka u Hrvatskoj Grgić kaže da može biti niža nego u razvijenijim članicama Unije, ali pod uvjetom da su i troškovi mljekarima niži, što u Hrvatskoj nije slučaj. Dapače, otkupna cijena mlijeka najniža je u EU-u, a troškovi proizvođačima među najvišima.

Grgić također navodi da su struktura i način držanja krava u Hrvatskoj skuplji nego u EU-u jer krave uglavnom držimo u stajama i hranimo ih skupom krmom, dok se, primjerice, u Austriji i Švicarskoj prakticira pašni uzgoj, na otvorenome, koji ima znatno niže troškove uzgoja.