Iako je američka administracija najavila uvođenje carina od 30 posto na robu uvezenu iz Europske unije od 1. kolovoza, Bruxelles zasad ne želi odgovoriti protumjerama te je odgodio primjenu carinskih protumjera do prvog kolovoza u nadi da će se dotad iznaći zajedničko rješenje sa Sjedinjenim Državama.

Europski povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič u ponedjeljak je izjavio da će Europska komisija nastaviti s pokušajima da se dođe do dogovora sa SAD-om, ali i istodobno pripremati moguće protumjere ako pregovori propadnu u svrhu "vraćanja ravnoteže u transatlantskim odnosima".

Dogovorno rješenje

- Budimo iskreni, ideja o carinskoj stopi od 30 posto zapravo onemogućava međusobnu trgovinu. I dalje smo uvjereni da naši transatlantski odnosi zaslužuju dogovorno rješenje, ono koje postavlja temelje za stabilnost i obnovljenu suradnju - izjavio je Šefčovič prije početka sastanka ministara država članica EU-a zaduženih za trgovinu. Naime, dansko predsjedništvo EU-om sazvalo je u ponedjeljak izvanredni ministarski sastanak na kojem je glavna tema najava američkih carina od 30 posto na uvoz iz EU-a, a cilj je sastanka osigurati jedinstvo Unije u pregovorima te se pripremiti za moguće protumjere.

Moguće protumjere uključuju ograničavanje pristupa robama i uslugama iz EU-a, kao i druge gospodarske mjere povezane s izravnim stranim ulaganjima, financijskim tržištima i kontrolom izvoza. No, primjena europskog instrumenta za borbu protiv prisile zasad nije na stolu, a Uniji bi omogućio protumjere protiv trećih zemalja koje vrše gospodarski pritisak na članice kako bi promijenile svoje politike. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pojasnila je da je taj instrument osmišljen za izvanredne situacije, ali da još nismo u toj fazi.

- Uvijek smo bili vrlo jasni da preferiramo pregovaračko rješenje. To ostaje slučaj i iskoristit ćemo vrijeme koje imamo do 1. kolovoza. A na drugom kolosijeku radili smo od samog početka i sada smo spremni odgovoriti protumjerama - izjavila je von der Leyen.

U svrhu pronalaženja rješenja bez uvođenja carinskih protumjera Europska komisija mogla bi povećati uvoz američkog ukapljenog plina ili ponuditi kupnju više američkih proizvoda, iako odbija promijeniti europska pravila digitalne ekonomije za koja američki predsjednik Donald Trump smatra da ciljaju američke tehnološke divove.

Među ključne izvozne proizvode u SAD ubrajaju se farmaceutski proizvodi, automobili, kemikalije, medicinski uređaji, industrijski strojevi i alkoholna pića.

Na udaru Irska i Njemačka

Najveći suficit u vanjskoj trgovini sa SAD-om od svih članica EU-a ostvaruje Irska, i to 87 milijardi dolara uglavnom zbog izvoza farmaceutskih proizvoda. Zahvaljujći izvozu automobila i čelika, drugo mjesto po suficitu sa SAD-om od 85 milijardi dolara zauzima Njemačka, dok je na trećem mjestu s viškom od 44 milijarde dolara u robnoj razmjeni sa SAD-om Italija, a slijedi je Francuska sa suficitom od 16,5 milijardi dolara.

Stoga će upravo Irska i Njemačka biti prve na udaru mogućih američkih carina od 30 posto. Iako bi Italija i Francuska bile manje pogođene carinama, u obje zemlje nastradala bi proizvodnja hrane i pića, posebno vina, kao i u Španjolskoj. Carinama bi također bile pogođene i ekonomije Austrije i Švedske, jer i one ostvaruju suficit u robnoj razmjeni sa SAD-om.

Američki ministar financija Scott Bessent prošlog je tjedna izjavio da je SAD ove godine prikupio oko 100 milijardi dolara prihoda od carina, a taj bi se iznos mogao povećati na 300 milijardi dolara do kraja 2025. kako se naplata bude ubrzavala zbog trgovinske kampanje predsjednika Trumpa.

Europske burze u ponedjeljak su zabilježile pad vrijednosti dionica, iako su burze prošlog tjedna znatno porasle zahvaljujući porukama iz Washingtona i Bruxellesa da bi se uskoro mogao postići trgovinski sporazum. Analitičari stoga predviđaju da se ovoga tjedna na svjetskim burzama može očekivati nesigurno trgovanje.