Saborski zastupnik Nezavisne platforme Sjevera Ivica Baksa u posljednjem je obraćanju prije ljetne stanke ukazao na poraznu sliku stvarnog životnog standarda u Hrvatskoj, istaknuvši da si gotovo 40 posto građana ne može priuštiti ni tjedan dana godišnjeg odmora, unatoč službenim podacima o gospodarskom rastu i kreditnom rejtingu.

„Dok mi ovdje govorimo o zasluženom odmoru, gotovo polovici naših građana ljeto neće značiti ništa doli visokih temperatura i dodatnih troškova za hlađenje. Ni mira, ni odmora, ni mora“, rekao je Baksa, pozivajući se na najnovije podatke Eurostata koji potvrđuju da se Hrvatska nije pomaknula naprijed kad je riječ o standardu građana. Na more mogu tek oni s iznadprosječnim primanjima, kojih je oko trećina, ili oni koji imaju nekretninu na obali ili rodbinu koja ih može ugostiti.

„Tako nam ljeto postaje još jedna socijalna razdjelnica. Jedni broje dane do godišnjeg, drugi eure do kraja mjeseca“, rekao je Baksa, dodajući da 23 posto građana živi u riziku od siromaštva, a ti ljudi ne razmišljaju o odmoru, već o preživljavanju.

Poseban naglasak stavio je na umirovljenike, za koje kaže da su najteže pogođeni i najčešće zaboravljeni u kreiranju socijalnih politika.

„Umjesto da provode zasluženu starost u miru, mnogi umirovljenici prisiljeni su se vraćati na tržište rada jer im mirovina više nije dostatna ni za osnovne životne potrebe. Mirovine realno padaju, a udio u prosječnoj plaći im stagnira“, upozorio je Baksa, podsjećajući i na aktualne najave tužbi protiv novog Zakona o mirovinskom osiguranju zbog osjećaja nepravednog tretmana.

Osvrnuo se i na izjavu ministra turizma koji je apelirao da se ne priča o visokim cijenama na Jadranu jer to, navodno, šteti turističkoj sezoni. „Problem nije u pričanju o cijenama, problem je u cijenama. Naša vlastita obala mnogima je postala nedostižna“, poručio je Baksa.

Zaključno, Baksa je pozvao na promjenu fokusa u ekonomskim politikama: „Brojke možda rastu, ali životni standard stagnira. Ne treba nas zanimati samo koliko raste BDP, nego koliko košta najam apartmana, režije ili dnevni meni za četveročlanu obitelj. Jer to su pokazatelji koji građanima određuju stvarni život.“

„Ako čak ni ljetovanje u zemlji s tolikim prirodnim bogatstvom više nije dostupno vlastitim građanima onda nešto ozbiljno ne štima. To nije održiv razvoj. I ne možemo si dopustiti da idućeg ljeta ponovno gledamo istu poraznu statistiku“, zaključio je Baksa.

HZMO: isplate nacionalne naknade za starije osobe počinju u četvrtak

U četvrtak 17. srpnja 2025. počinje isplata nacionalne naknade za starije osobe za lipanj korisnicima računa otvorenih u poslovnim bankama. Nacionalnu naknadu za starije osobe dobit će 18 876 korisnika (80,42 % žena i 19,58 % muškaraca), za što je osigurano 2.907.427,35 eura iz Državnog proračuna. Od 1. siječnja 2025. nacionalna naknada za starije osobe iznosi 154,50 eura.

Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe može ostvariti hrvatski državljanin koji je navršio 65 godina života, s prebivalištem na području RH u neprekidnom trajanju od 10 godina neposredno prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava, što je osnovni uvjet, uz koji moraju biti ispunjeni i drugi zakonom propisani uvjeti, a to su:

1. da nije korisnik mirovine niti osiguranik u obveznom mirovinskom osiguranju
2. da njegov prihod i/ili prihod članova njegovoga kućanstva ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi dvostruki iznos nacionalne naknade za starije osobe (309,00 eura)
3. da nije korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu prema propisima o socijalnoj skrbi
4. da mu nije priznato pravo na uslugu smještaja prema propisima o socijalnoj skrbi
5. da nije sklopio ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ili ugovor o doživotnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja, osim u slučaju pokretanja postupka za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništenja ugovora.

Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe pripada od dana podnošenja zahtjeva, ako su ispunjeni svi uvjeti propisani za stjecanje prava. Korisniku mirovine pravo pripada od prvoga dana nakon obustave isplate mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja, a korisniku zajamčene minimalne naknade od prvoga dana nakon prestanka prava na zajamčenu minimalnu naknadu.

iz HZMO-a napominju da se zahtjev za nacionalnu naknadu može podnijeti bilo kada i to osobno u područnoj ustrojstvenoj jedinici HZMO-a prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva, preporučeno poštom ili elektroničkim putem u sustavu e-Građani.

HOK: Podržavamo umirovljenike u zahtjevima za isplatu pune mirovine tijekom nastavka rada

Vezano uz traženja umirovljenika temeljem Zakona o mirovinskom osiguranju, Hrvatska obrtnička komora je u nekoliko navrata ponovila svoje zahtjeve da se predvidi mogućnost obavljanja djelatnosti obrta uz pravo na starosnu mirovinu za obrtnike koji su obavljali djelatnost obrta uz radni odnos te za obrtnike koji nakon ostvarivanja prava na starosnu mirovinu žele otvoriti obrt. HOK je svakom prilikom ocijenio da je isplata mirovine tijekom nastavka rada uz obrt velik iskorak za hrvatske obrtnike, no uz jasan naglasak - da su obrtnici umirovljenici i dalje u nepovoljnom položaju isplatom samo 50% mirovine.

„Tražimo isplatu pune starosne mirovine i druge mogućnosti uključenja.  Naime, radne navike, iskustvo, znanje i vještine stečene uslijed nekoliko desetljeća rada su nenadoknadivi, nezamjenjivi i neprocjenjivi i moramo napraviti sve što je u našoj moći da im damo mogućnost i poticaj da nastave gospodarske aktivnosti na dobrobit države i društva, s obzirom da bi na ovaj način i dalje iz svog poslovanja podmirivali i poreze i doprinose te itekako nastavili pridonositi proračunu Republike Hrvatske. Prijedlog Hrvatske obrtničke komore da se navedenim osobama omogući isplata starosne mirovine uz obavljanje djelatnosti obrta izuzetno bi poticajno djelovao na postizanje duljeg ostanka u svijetu rada“, ističe predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil te naglašava da 40.000 članova obrt obavljaju uz radni odnos, pri čemu navedeni broj svakodnevno raste, a time i obaveza da im se osigura mogućnost nastavka rada u obrtu uz mirovinu.

U zahtjevu nadležnom tijelu navodi se kako bi se isključivanjem mogućnosti isplate starosne mirovine za obrtnike koji su obavljali djelatnost obrta uz radni odnos iste dovelo u nepovoljni položaj u odnosu na ostale obrtnike, ali i na članove trgovačkih društava. Nadalje, uskraćivanjem prava da se u starosnoj mirovini ne može registrirati obrt, obrt se stavlja u nejednak položaj u odnosu na osobe u mirovini koje jesu u radnom odnosu (kod drugog poslodavca ili u vlastitom trgovačkom društvu). U takvim situacijama umirovljenicima će ostati trenutno jedina opcija osnivanja pravne osobe i obavljanje djelatnosti putem iste, slijedom čega vrijedi istaknuti kako mnogi umirovljenici u potpunosti odustaju od rada iz razloga kompliciranije procedure osnivanja i općenito obavljanja djelatnosti putem pravne osobe.