Vlada je sa sjednice u četvrtak u Sabor, uz Strategiju obrane RH i Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga od 2025. do 2036. godine, uputila na donošenje i izmjene Zakona o obrani te o službi u Oružanim snagama kojima se, između ostalog, ponovno uvodi obvezno temeljno vojno osposobljavanje.

"Smatramo da su ovi dokumenti itekako potrebni s obzirom na bitno promijenjene globalne sigurnosne okolnosti. Hrvatska od 2008. ima suspendiranu odluku o služenju vojnog roka, na ovaj način s dobro kalibriranim, prilagođenim temeljnim vojnim osposobljavanjem stvaramo preduvjete da mlade generacije steknu vještine koje 17 ili 18 generacija nije steklo i na taj način jačamo snagu Hrvatske vojske", poručio je premijer Andrej Plenković. 

Temeljno vojno osposobljavanje, tzv vojni rok, u trajanju dva mjeseca trebalo bi započeti od siječnja 2026. godine. 

U vojnu evidenciju se upisuje državljanin RH kada navrši 18 godina, a na vojnu obuku ga se upućuje u kalendarskoj godini kada navršava 19 godina. Iznimno se mogu uputiti i novaci stariji od 19, a do 30. godine. Nakon što novak dobije poziv za služenje vojnog roka, upućuje se na zdravstveni pregled na kojem se utvrđuje je li sposoban ili ne za vojnu službu, a u slučaju neodazivanja izdaje se nalog policiji za njegovo dovođenje, za što se predviđa i kazna od 250 do 1320 eura. 

Žene ne podliježu novačkoj obvezi, ali mogu dragovoljno pohađati temeljno vojno osposobljavanje, koji je jedan od uvjeta za prijem u djelatnu vojnu službu, i služiti u pričuvnom sastavu.

Vojna obuka ili služenje kroz civilnu komponentu 

Dvomjesečna obuka provodit će se na tri lokacije - u vojarnama Knin, Slunj i Požega. Plan je obuhvatiti do pet naraštaja godišnje, odnosno do 800 ročnika po naraštaju, što bi bilo oko 4000 godišnje. Ako interes bude i veći, kapaciteti će se proširiti.

Ročnici će tijekom vojne obuke biti plaćeni 1100 euro neto mjesečno uz plaćene troškove prehrane, prijevoza, dopusta. Služenje se upisuje u radni staž, a zaposlenom ročniku prava iz radnog odnosa miruju i ne može dobiti otkaz zbog služenja vojnog osposobljavanja. Nezaposleni ročnici koji prođu obuku, pod jednakim uvjetima sa svima ostalima, imat će prednost pri zapošljavanju u tijelima državne uprave i jedinicama lokalne i područne samouprave. 

Oni koji se pozovu na priziv savjesti morat će obuku služiti civilno i to kroz dva modela - u Civilnoj zaštiti MUP-a ili u lokalnim jedinicama u mjestu prebivališta. Obuka kroz Civilnu zaštitu traje tri mjeseca - neprekidno, svaki dan, a služenje u lokalnim jedinicama na poslovima protupožarne i civilne zaštite, uređenja okoliša, komunalnog gospodarstva i održavanja javnih cesta će trajati četiri mjeseca kroz pet radnih dana po osam sati.

I civilni će ročnici primati naknadu, samo manju - u Civilnoj zaštiti moguće oko 250 eura mjesečno, o čemu će odluku donijeti Vlada, uz plaćeni smještaj, prehranu, radnu i zaštitnu odjeću, dok će u lokalnim jedinicama primati tek određenu naknadu u vidu plaćenog prijevoza. Civilni ročnik za vrijeme obavljanja civilne službe ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu, obvezno zdravstveno osiguranje i prava u slučaju stradanja, oboljenja ili pogoršanja bolesti za vrijeme civilne službe.

Obuka, i vojna i civilna, se može odgoditi do 29. godine života u slučaju studiranja te sportašima, za jednu godinu, radi sudjelovanja na svjetskim i europskim prvenstvima, također, najkasnije do navršenih 29 godina. Zakon propisuje i mogućnost odgode u specifičnim slučajevima, a definira i uvjete oslobođenja od služenja, ali i nepozivanja u službu.  Jednako tako, propisuju se i uvjeti odbijanja zahtjeva za civilnim služenjem.

Izmjene Zakona o Oružanim snagama, Strategija obrane i Dugoročni plan razvoja OSRH

Izmjenama Zakona o službi u Oružanim snagama RH propisuje se da će se u djelatnu vojnu službu primati i osobe koje imaju samo osnovnoškolsko obrazovanje, uz uvjet da do isteka prvog ugovora o vojničkoj službi završi srednjoškolsko obrazovanje, a podiže se i dobna granica za dvije godine za ostanak u službi. 

Ključna novina je da će MORH djelatnoj vojnoj osobi mlađoj od 45 godina, koja u mjestu službe nema riješeno stambeno pitanje, sufinancirati dio kamate na stambeni kredit za kupnju, gradnju ili adaptaciju stana ili kuće, a prepoznala se i potreba za daljnjim poboljšanjem uvjeta života, rada i standarda djelatnih vojnih osoba. 

Vlada je donijela i Strategiju obrane RH, kao i Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga RH od 2025. do 2036. godine s primarnom misijom obrane suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH, doprinosa međunarodnoj sigurnosti i potpore civilnim institucijama uz očekivanje o značajno većim izdvajanjima za obranu. 

"Naša vizija je osigurati snažne Oružane snage i pridonositi stabilnosti u okviru NATO-a i EU, ali i samostalno", kazao je ministar obrane i potpredsjednik Vlade Ivan Anušić. Podsjetio je da je Hrvatska 2025. godine dostigla zahtjev NATO-a za obrambenim izdvajanjima u najmanjem iznosu od 2 posto BDP-a.

"Vlada je već postavila cilj da do 2027. obrambena izdvajanja dosegnu najmanje 2,5 posto BDP-a, a do 2030. i 3 posto BDP-a", dodao je. 

Kao strateški obrambeni ciljevi navode se izgradnja snažne i učinkovite nacionalne obrane, održavanje i unaprjeđivanje sposobnosti Oružanih snaga za učinkovito odvraćanje, zaštitu suvereniteta i neovisnosti te obranu teritorijalne cjelovitosti RH, nadzor i zaštita suvereniteta RH. 

Također, učinkovito i koherentno suprotstavljanje protivničkim snagama u slučaju oružane agresije na hrvatski teritorij uporabom vojnih i nevojnih nacionalnih instrumenata moći u okviru NATO-a i EU, doprinos jačanju sposobnosti, kohezije i relevantnosti NATO-a i zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU, sudjelovanje u izgradnji međunarodnog sigurnosnog poretka, mira, stabilnosti, sigurnosti i povjerenja u međunarodnoj zajednici. Strategija ističe i potporu civilnim institucijama u kriznim i hitnim situacijama kao sastavnicama sustava domovinske sigurnosti, uz jačanje nacionalne otpornosti, ulaganje u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije na području obrane i sigurnosti te potporu razvoju domaće obrambene industrije. 

Osnovano Povjerenstvo za utvrđivanje sudbina žrtava nakon Drugog svjetskog rata

Iako je plan bio da će predsjednik DP-a Ivan Penava ući u Vladu kao jedan od potpredsjednika, sukladno novom dogovoru s HDZ-om vodit će Povjerenstvo za utvrđivanje sudbina žrtava zločina počinjenih neposredno nakon Drugoga svjetskog rata, a koje je Vlada osnovala na sjednici u četvrtak.

Novoosnovano Povjerenstvo bit će međuresorno tijelo nadležno za razmatranje povijesnih okolnosti i činjenica vezanih za stradanje žrtava zločina počinjenih u razdoblju neposredno nakon Drugoga svjetskog rata.

"Nastavit će sa svime onime što radi Ministarstvo hrvatskih branitelja po ovoj temi proteklih godina uz veliki fokus na potragu za nestalima iz Domovinskog rata, smatramo da je ovo jedan od onih velikih poslova koji je ostao nedovršen i zato očekujemo doprinos ovog Povjerenstva, koje će o svom radu izvješćivati Vladu, a bitno je radi sudbine žrtava", istaknuo je premijer Andrej Plenković. 

Svaka žrtva zahtijeva da se prema njoj pokaže dostojanstvo i mislim da će ovo Povjerenstvo dati doprinos procesima koji su i ranije započeti, ali nisu dovršeni na način koji bismo mi kao Vlada htjeli, dodao je. 

Među zadaćama Povjerenstva su i prikupljanje relevantnih podataka o žrtvama iz svih dostupnih izvora, analiziranje te dokumentiranje i sustavno evidentiranje utvrđenih podataka, suradnja s nadležnim tijelima, znanstvenim i stručnim institucijama, praćenje prakse i iskustava drugih država te međunarodnih organizacija koje se bave utvrđivanjem sudbina žrtava zločina, kao i davanje prijedloga i mišljenja Vladi. 

Iako je nakon prošlogodišnjih parlamentarnih izbora dogovor između HDZ-a i DP-a bio da će čelnik DP-a Ivan Penava ove godine ući u Vladu kao jedan od njezinih potpredsjednika, nakon nedavnih lokalnih izbora taj se dogovor izmijenio. Tako će sada Penava ostati u Saboru na funkciji potpredsjednika, a ujedno će voditi i ovo Povjerenstvo. 

Među članovima su i Zvonimir Frka-Petešić kao predstavnik Ureda predsjednika Vlade, Darko Nekić iz Ministarstva branitelja, Andreja Metelko-Zgombić iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Irena Petrijevčanin iz MUP-a, Dražena Vrselja iz Ministarstva kulture i medija te Dinko Čutura i Miroslav Akmadža kao predstavnici Hrvatskog državnog arhiva i Hrvatskog instituta za povijest.

Povjerenstvo će se sastajati prema potrebi na saziv predsjednika Penave, a u njegovu radu mogu sudjelovati i predstavnici drugih nadležnih tijela i institucija te stručnjaci za pojedina područja.