Unatoč izazovima na tržištu rada, diplomandi hrvatskih sveučilišta i veleučilišta imaju solidne izglede za zapošljavanje – bar u prvoj godini nakon stjecanja diplome. Potvrđuju to rezultati Petog nacionalnog istraživanja zapošljivosti diplomiranih studenata i studentica, koje je provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) u suradnji s Institutom za društvena istraživanja. Istraživanje donosi detaljan uvid u profesionalne puteve generacije diplomirale 2022. godine, s naglaskom na zapošljavanju, primanjima, mobilnosti i kvaliteti studija.

U istraživanju su sudjelovala 6532 diplomanda s 88 visokih učilišta u zemlji, što čini 21,2 posto generacije koja je diplomiralah 2022., a riječ je o najvećem obuhvatu otkako se to istraživanje provodi. Rezultati pokazuju da je 85,7 posto sudionika bilo zaposleno u trenutku provođenja ankete, što je znatan porast u odnosu prema prethodnim ciklusima.

Dvosjekli mač

Zanimljivo je i to što je 62,5 posto ispitanika pronašlo posao u roku od četiri mjeseca nakon diplome, a 71,7 posto unutar šest mjeseci od diplomiranja. Njih 87,4 posto pronašlo je posao unutar godine dana. U vrijeme istraživanja 26,7 posto sudionika više ne radi na svojem prvom poslu, od kojih su tri četvrtine našle drugi posao. Brzina nalaženja zaposlenja znatno varira u ovisnoeti o području studija – tehničke i biomedicinske znanosti postižu najviše stope zapošljavanja, a društvene i humanističke struke bilježe duže razdoblje traženja posla.

Prosječna mjesečna netoprimanja među diplomiranima 2022. godine krajem 2023. iznosila su 1114 eura, pri čemu su za 80 posto sudionika bila između 700 i 1600 eura. Studijski programi nisu jednaki po svojim rezultatima na tržištu rada. Sveučilišni diplomski studiji donose najvišu prosječnu plaću (1197 eura) i najstabilnije oblike zaposlenja. Slijede ih integrirani sveučilišni studiji s 1151 eurom, a stručni prijediplomski studiji su na začelju s prosjekom od 1004 eura.

Vrsta ugovora ima znatan utjecaj na visinu primanja. Oni koji rade na neodređeno imaju prosječno 124 eura višu plaću od onih na određeno, a stažisti zarađuju čak 283 eura manje od stalno zaposlenih.

Svaki treći diplomand radio je prije završetka studija (28,9 posto), a više od 12 posto bilo je zaposleno još prije upisa na studij, zadržavši isto radno mjesto tijekom cijelog studija i nakon diplome. Ta skupina, nazvana "radnici-studenti", češće dolazi iz socioekonomski slabijih sredina, studira izvanredno i upisuje stručne studije.

Ono što se čini kao prednost - radno iskustvo - može biti dvosjekli mač. Studenti koji su radili tijekom studija češće imaju stabilan posao i višu plaću nakon diplome, no pokazuju niže zadovoljstvo poslom. Kod njih se postavlja pitanje: Je li diploma zaista unaprijedila njihov položaj na tržištu rada ili su jednostavno nastavili karijeru koju su već gradili?

Samozaposleni i umjetnici

Najviša prosječna primanja bilježe diplomirani studenti koji rade kao samozaposleni, s prosječnim primanjima od 1346 eura. Kad bi se izdvajala zanimanja s najvišom prosječnom plaćom, u vrhu bi bili diplomandi računarstva, farmacije, elektrotehnike i kliničke medicine. Slijedi ih kineziologija, iznenađujući prvak među društvenim znanostima, s prosjekom od 1199 eura. Diplomirani studenti ekonomije prosječno zarađuju 1006 eura.

GOJKO MITIĆ

Na suprotnoj strani su umjetnička područja i humanističke znanosti, s najnižim prosječnim plaćama. Diplomirane studente svih područja humanističkih znanosti karakteriziraju niska primanja u ovoj fazi karijere, uz relativno male razlike između, prosječno, najslabije plaćenih povjesničara (799 eura), filozofije i teologije s oko 850 eura te filologije s 944 eura.

Vrlo je slična slika i u umjetničkom području, gdje se prosječne plaće diplomiranih kreću oko 900 eura, uz minimalne razlike između glazbene i likovne umjetnosti. Lošije kotiraju i biotehničke znanosti poput agronomije, gdje prosječna plaća iznosi 911 eura. Pravnici, iako često viđeni kao "siguran odabir", također ostvaruju iznenađujuće ispodprosječna primanja s plaćom od prosječno 925 eura.

Iako su brojke zapošljavanja povoljnije nego prije dvije godine (2020. bilo je 83,4 posto, a 2022. godine 86,5 posto zaposlenih), a put do trajnog zaposlenja postao češći (45,1 posto 2020. naspram 33,5 posto 2022.), neke druge brojke zabrinjavaju. Rad u struci opada sa 76 posto na 69,3 posto, a visoko zadovoljstvo poslom pada s 31,9 posto na 25,4 posto. Drugim riječima, samo je četvrtina mladih radnika zadovoljna svojim poslom.

Istodobno, porasla je učestalost poslova na neodređeno, s 48,6 posto na 56,5 posto, što sugerira sigurnost, ali i moguću "zaglavljenost" u manje atraktivnim radnim mjestima.

Podatci jasno pokazuju da diploma i dalje povećava šanse za brže i stabilnije zaposlenje. No razlike između studijskih programa, područja znanosti i razina obrazovanja umnogome oblikuju tržišni položaj diplomanda. Odabir studija tako nije samo stvar afiniteta nego i strateška odluka koja utječe na karijeru, prihode i mobilnost u prvim godinama rada, navodi se u analizi istraživanja.