Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na gradskom groblju u Valpovu u subotu je obilježena 80. obljetnica organiziranog protjerivanja pripadnika njemačke manjine iz Hrvatske nakon Drugog svjetskog rata.

Predsjednik Njemačke zajednice - zemaljske udruge podunavskih Švaba u Hrvatskoj Vladimir Ham istaknuo je da je nakon Drugog svjetskog rata njemački narod na području cijele bivše Jugoslavije protjerivan pod teretom kolektivne krivnje za nacističke zločine, a Nijemcima je tada oduzeta imovina, ali i sva građanska prava.

- Danas komemoriramo 80 godina od početka protjerivanja Nijemaca, i to u Valpovu, gdje je bio jedan od najvećih logora, ali i kasnije šutnje o svemu što se tada dogodilo. Želimo podsjećati, ne tražeći konkretne krivce ili bilo kakvu zadovoljštinu, nego samo upozoriti da kolektivna krivnja nikada nije rješenje. Želimo o tome govoriti kako se povijest ne bi ponavljala - kazao je Ham.

Smatra kako je današnji položaj njemačke nacionalne manjine u Hrvatskoj vrlo dobar, jer Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina manjinama osigurava kulturnu i jezičnu autonomiju, a i uz financijsku pomoć Savjeta za nacionalne manjine Nijemci mogu ostvarivati sva svoja nematerijalna prava i očuvati svoj identitet.

Predstavnik njemačke nacionalne manjine u Zagrebačkoj županiji Goran Beus Richembergh podsjetio je da je u studenom 1944. Predsjedništvo AVNOJ-a donijelo odluku kojom se svim Nijemcima oduzima državljanstvo, građanska i ljudska prava te imovina, što je bila osnova za kasnije organizirane i masovne progone, koje su komunističke vlasti počele u svibnju 1945.

- Ne znamo koliko je točno ljudi bilo u logorima u Hrvatskoj, jer evidencije namjerno nisu vođene, ali procjenjuje se da je u tim logorima bilo zatočeno između 12 i 20 tisuća ljudi te da je samo u logoru Valpovo, zbog loših životnih uvjeta i raznih bolesti, umrlo više od dvije tisuće Nijemaca - kazao je Beus Richembergh.

Nijemci u Hrvatskoj su danas etnička zajednica koju čini nešto više od tri tisuće pripadnika, a nacionalni i kulturni identitet nastoje očuvati i revitalizirati preko udruga u Osijeku, Zagrebu, Vukovaru i Siraču.