Jadransko more, kao jedan od najvrednijih prirodnih resursa regije, posljednjih desetljeća suočava se s ozbiljnim izazovima. Klimatske promjene, onečišćenje i gubitak bioraznolikosti samo su neki od problema koji prijete njegovim ekosustavima.

Više od 47 tisuća biljnih i životinjskih vrsta u svijetu je pred izumiranjem. To je čak 28 posto svih do sada procijenjenih vrsta na Zemlji. Jadran nije iznimka u toj statistici. Staništa i vrste koje smo nekoć uzimali zdravo za gotovo danas polako nestaju, a s njima i ravnoteža koja je ključna za opstanak ljudi i prirode. Zbog očuvanja mora pokrenut je međunarodni projekt "ASPEH – Adriatic SPEcies and Habitats of coastal areas", čiji je cilj smanjiti pritisak na biološku raznolikost Jadrana i razviti zajedničke alate i strategije za zaštitu triju posebno ugroženih vrsta i triju dragocjenih morskih staništa. U tom duhu nastao je i fotonatječaj "Jadranska blaga".

Središnja ideja natječaja usmjerena je na prikazivanje biološke raznolikosti mora u dvije tematske cjeline. Prva od njih, "Jadranska divljina", posvećena je trima vrstama koje su ključne za jadranski ekosustav – glavatoj želvi, patki njorki i morskom kuliku. Druga kategorija nosi naziv "Jadranska staništa" i usmjerena je na tri specifična morska staništa iznimne važnosti za očuvanje ekosustava. To su livade posidonije, koje su pluća mora i utočište mnogim vrstama, zatim muljevita i pješčana dna koja izlaze iz mora tijekom oseke te potopljene i djelomično potopljene špilje, dom brojnih jedinstvenih organizama.