Greenpeaceov legendarni brod Arctic Sunrise uplovio je u nedjelju u pulsku luku, u sklopu velike europske kampanje protiv fosilnog plina. Brod će biti vezan na Riječkom gatu sve do 2. srpnja, a građani će ga moći besplatno razgledati, upoznati posadu i saznati više o borbi protiv klimatske krize i zagađenja Jadrana.

Problem Ivane D

Povod dolaska Arctic Sunrisea u Pulu, što je predstavljeno na konferenciji za novinare u ponedjeljak, bio je i podsjetnik na potonuće Inine plinske platforme Ivana D pedesetak kilometara od Pule, koja i dalje leži na morskom dnu. Aktivisti su s mjesta potonuća platforme porukom "Glomazni otpad u Jadranskom moru" još jednom pozvali Inu na odgovornost.

Greenpeaceovoj posadi priključio se i redatelj i aktivist Dario Juričan, poznat i kao "Gradonačelnik Svemira", koji je upozorio na apsurd situacije.

- Krenuli smo iz Ancone brodom prema Puli i na pola puta svratili do Ivane D. Nije toliki problem što je ona potonula, nego je veći problem to što je Ina odlučila da će je tamo ostaviti. Naručili su studiju od tvrtke Econerg, koja im je dala alibi da je ostave na dnu, i rekli da će to sada biti umjetni greben. To je takva vrhunska bezobraština. Znači, vama potone platforma, golemi komad željeza, i vi je ostavite na dnu i kažete da će to biti umjetni greben. Onda sam ja u toj zajedničkoj akciji pozvao građane ove naše zemljice da, kad imaju otpad, slobodno ga ostave na dnu Jadrana. Prvo zato što neće dobiti kaznu i drugo - ako može Ina, možete i vi. Meni se čini da je ovo govor mržnje Ine prema Jadranu, a glavni državni odvjetnik zna nanjušiti govor mržnje, pa se nadam da će se Državno odvjetništvo napokon pokrenuti - rekao je Juričan.

Voditeljica kampanje Petra Andrić istaknula je kako je posebno zabrinjavajuće što Ina ustraje na ideji da se potopljena platforma proglasi "umjetnim grebenom", iako takva praksa nije primjerena niti stručno opravdana. Kako je rekla, nakon havarije osnovano je istražno povjerenstvo, no javnost danas nema informacije ni o njihovim sastancima ni o razvoju istrage.

- U međuvremenu je Državni inspektorat naredio Ini da u roku od godine dana ukloni platformu s morskog dna, ali Ina to do danas nije učinila, nego uporno zagovara ideju o umjetnom grebenu. Umjetni grebeni postoje i rade se, ali njih rade znanstvenici na vrlo određenim lokacijama na kojima se smatra da će oni pomoći. Rade se planski, od ekološki prihvatljivih materijala, na odabranim lokacijama i uz stalni monitoring. Stotine tona industrijskog otpada ne mogu se proglasiti grebenom. Bojimo se da bi to mogao postati model zbrinjavanja ostalih platformi u Jadranu. Tražimo da se Ivana D. hitno ukloni iz Jadrana, a da Vlada stane u obranu Jadrana, a ne u zaštitu profita zagađivača - rekla je Andrić.

Multinacionalna posada

Istaknuli su i da Ina i dalje ulaže u nove bušotine, na štetu klime i okoliša, dok štedi milijune eura na uklanjanju svog otpada iz mora, a istovremeno preko influencera promoviraju ideju o "predivnom umjetnom grebenu".

Greenpeace je ovom prilikom građanima predstavio i studiju "100 % obnovljivi izvori do 2030.", koju je izradio tim stručnjaka pod vodstvom Gordana Krajačića sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Studija pokazuje da bi Hrvatska već do kraja desetljeća mogla u cijelosti prijeći na električnu energiju iz sunca i vjetra, umjesto da i dalje ulaže u fosilnu industriju.

Juričan je novinarima opisao i kako izgleda život na Arctic Sunriseu, naglasivši multinacionalnu posadu i izvrsnu organizaciju.

- Brod je zapravo dosta velik i ima ponešto za svakoga. Ako svirate gitaru, imaju sedam-osam gitara - akustične, električne, stvarno sve. Tu je i knjižnica, teretana… Brod je dizajniran da bude ugodan za boravak. Kabine su pristojne. Iskreno, bojao sam se da će nam za tuširanje ograničiti vodu na dvije litre, ali nije bilo tako. Najveće je iznenađenje bilo to što brod ima vlastitu desalinizaciju i dvostruku filtraciju vode, pa vode ima dovoljno - rekao je Juričan.

Građani, uz stručno vodstvo, mogu razgledati ovaj slavni ledolomac, koji je bio u središtu glasovitih Greenpeaceovih bitaka diljem svijeta, od polarnih regija do Amazonije. n