Odgađaju plaćanja, a to ih ujedno i najviše muči

Young businesswoman talking to her female colleague during the meeting in the office.posao gospodarstvo ilustracija aktovka banka kredit pdv bdp gdp pregovori financiranje financije računovostvo freepik

30.6.2025., 10:00

Aneli Dragojević Mijatović

Kako se financiraju male i srednje tvrtke?

Odgađaju plaćanja, a to ih ujedno i najviše muči

Zaobilaze banke, oslanjaju se na odgodu plaćanja dobavljačima do 60 dana

Mala i srednja poduzeća kao prepreku za poslovanje i dalje vrlo rijetko navode pristup financiranju, pri čemu za financiranje nastavljaju najčešće koristiti odgodu plaćanja dobavljačima i leasing, navodi Hrvatska narodna banka u publikaciji Makroekonomska kretanja i prognoze koja donosi i rezultate najnovije ankete o uvjetima financiranja malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj. Ispada da se tek manje od trećine anketiranih poduzeća koristi bankovnim kreditom, što je i manje nego u prethodnim krugovima ankete.

Tvrtke kao razlog nekorištenja kredita navode da imaju dovoljno vlastitih sredstava te da su im raspoloživi "ostali vanjski izvori financiranja". Inače, u Hrvatskoj mala i srednja poduzeća čine 99 posto svih nefinancijskih poduzeća, zapošljavaju oko 70 posto od ukupnog broja u njima zaposlenih i stvaraju oko 70 posto dodane vrijednosti u gospodarstvu. HNB ovu anketu provodi od 2016., a ovaj posljednji krug proveden je u drugoj polovini prošle godine, na uzorku od 1775 poduzeća.

Plaće i drugi troškovi diktiraju cijene

Više od 80 posto malih i srednjih poduzeća smatra kako su poboljšanje poslovnog okružja, porezne olakšice i fleksibilnije radno zakonodavstvo važni za buduće poslovanje. Na pitanje o tome što će određivati ili utjecati na promjenu njihovih prodajnih cijena u 2025, najvažnijima ocjenjuju troškove rada, troškove sirovina, materijala i energije, potražnju za proizvodima/uslugama te očekivanu inflaciju. Najmanje važnima ocjenjuju tečaj eura te dostupnost i cijenu financiranja.

Krediti su "out"

Navodi se da mala i srednja poduzeća pristup financiranju općenito ne navode kao neki problem (samo deset posto je navelo), te se, dakle, i dalje za financiranje u najvećem broju oslanjaju na odgodu plaćanja dobavljačima do 60 dana (njih gotovo polovina) i leasing (oko 40 posto), s tim da, navodi HNB, to i nešto rjeđe u odnosu prema prethodnim krugovima ankete. Financiraju se još i kroz zadržanu dobit ili prodaju imovine (oko 30 posto poduzeća).

- Bankovni krediti u 2024. izgubili su na značenju i njima se koristilo 28 posto malih i srednjih poduzeća, što je oko 10 postotnih bodova manje nego 2016. i 2020. Poduzeća su se u 2024. manje oslanjala i na financiranje sredstvima iz fondova EU-a te na faktoring i prodaju potraživanja agencijama. Poduzeća koja nisu iskoristila kredit domaće banke navodila su uglavnom da im nije bio potreban - navodi HNB, dodajući da su mala i srednja poduzeća prijavila pogoršanje uvjeta bankovnog financiranja i što se tiče razine kamatnih stopa i troškova financiranja, koji se odnose na pristojbe, naknade i provizije.

Business meeting in an office, workers discussing business affairs. Gadgets and papers with charts on the tableposao gospodarstvo ilustracija aktovka banka kredit pdv bdp gdp pregovori financiranje financije računovostvo freepik

Zanimljivo je kod HNB-ove ankete da se "odgoda plaćanja" javlja kao način financiranja, a "kašnjenja u plaćanjima" kao problem za poslovanje.

- Kašnjenje u plaćanjima i dalje je razmjerno rasprostranjen izvor poteškoća u poslovanju, iako se njegova učestalost nešto smanjila u odnosu na prethodne valove ankete. Oko 30 posto poduzeća navodi da im nepravodobno plaćanje javnih subjekata uzrokuje probleme u poslovanju, dok je taj postotak veći (oko 50 posto) kada su privatni subjekti odgovorni za ta kašnjenja. Kašnjenja se odražavaju na poslovanje poduzeća, a najčešća posljedica nepravodobne naplate jest kašnjenje u plaćanjima dobavljačima - kaže HNB, a ovo što su opisali inače je tipičan opis generiranja nelikvidnosti, rekli bismo.

Nastavljaju potom da se mala poduzeća i teže nose s posljedicama neplaćanja, budući da im to više nego srednjim utječe na proizvodnju, poslovanje, ulaganja i zapošljavanje. Međutim, navodi HNB, udio poduzeća koja su lani imala probleme zbog kašnjenja bio je nešto manji nego 2020.

Krug neplaćanja

Dakle, u HNB-ovoj anketi poduzeća s jedne strane navode da se financiraju odgodom plaćanja dobavljačima, i to do 60 dana, što i nije ništa novo s obzirom na to da su to i do sada navodili kao "polugu" financiranja, no, s druge strane, kad ih se pita o preprekama poslovanju - stoji da se žale na kašnjenja u plaćanjima.

Vertical cropped image of a businessperson carrying a leather briefcase isolated on grey posao gospodarstvo ilustracija aktovka banka kredit pdv bdp gdp pregovori financiranje financije računovostvo freepik

Sukladno s tim HNB smo tražili da prokomentira ovakve rezultate svoje ankete, jer se nešto što potencijalno generira nelikvidnost uzima kao legitiman način u pomoći pri financiranju (ako ne i dominantan), a istovremeno tvrtkama to stvara poteškoće, što znači da se zatvaraju u krug usporenog plaćanja, odnosno - potencijalne nelikvidnosti. Isto tako, smeta im kad u plaćanju kasni država, ali opet se ne libe to spomenuti kao način vlastitog financiranja. Kakvu sve to skupa makroekonomsku situaciju proizvodi i prijeti li dakle nelikvidnost, pitali smo HNB. No iz HNB-a poručuju da zasad službenog komentara nema. Neslužbeno, može se čuti da HNB sve prati s aspekta financijske stabilnosti, a rizika u tom smislu za njih - još uvijek nema.

Možda i zato što se sjećamo vremena kada su kašnjenja u plaćanju bila i mnogo veća od ovdje spomenutih 60 dana, pa je to tada uistinu bio problem. No, ako nelikvidnost kao problem i jest iskorijenjena, čini se da navika "odugovlačenja" pri plaćanju ipak nije, te je to - budući da kod poduzeća u EU-u uopće nema tog oblika financiranja - i dalje hrvatska specifičnost.

odgoda - Hrvatska specifičnost

Nedostatak kvalificirane radne snage postao je velik problem poduzećima u europodručju, a pristup financiranju najmanja im je prepreka. No, što se tiče izvora financiranja, za razliku od naših, poduzeća u europodručju ne spominju odgodu plaćanja: ona su se najčešće koristila prekoračenjima na žiroračunu, okvirnim kreditima banke ili kreditnim karticama, a zatim i leasingom ili kupnjom na otplatu i vlastitim sredstvima od zadržane dobiti ili prodaje imovine. Kažu da im bankovni kredit nije potreban, no dvije trećine poduzeća koja su podnijela zahtjev za kredit - dobila su cijeli ili većinu traženog iznosa. “Kašnjenja u plaćanjima manje su izražena nego u Hrvatskoj, pa su i posljedice bile rjeđe”, primjećuje i HNB.

#Mala Poduzeća #Financiranje #Hnb