Ministarstvo rada i mirovinskog sustava na svojim je službenim mrežnim stranicama objavilo tzv. crnu listu poslodavaca koji zapošljavaju radnike na crno, a obveza objavljivanja liste proizlazi iz Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada, usvojenog još 2023. godine. Iako je Pravilnik o objavi podataka o poslodavcima kod kojih je proveden nadzor u području prijavljivanja rada na snagu stupio krajem prosinca prošle godine, Ministarstvo rada listu je prvi put objavilo krajem travnja.

Uredno ažuriranje

Da stvar bude zanimljivija, tzv. crnu listu poslodavaca Ministarstvo je objavilo u rubrici "Pristup informacijama", odnosno nije vidljiva na naslovnoj mrežnoj stranici Ministarstva rada ni u rubrikama koje se tiču pitanja rada iako se lista uredno ažurira. Tako je krajem prošlog tjedna na listi, koja se službeno zove "Popis poslodavaca kod kojih je tijekom inspekcijskog nadzora zapisnikom utvrđeno postojanje neprijavljenog rada", bilo 147 poduzeća, a već početkom ovog tjedna 163 poslodavca.

Prema pravilniku koje je donijelo Ministarstvo rada, popis poslodavaca treba sadržavati niz podataka - ime i prezime poslodavca fizičke osobe, datum kada je proveden inspekcijski nadzor, opis nepravilnosti zbog koje je poslodavac upisan u evidenciju, kao i datum upisa u evidenciju, no objavljena lista sadržava samo tri osnovna podatka: naziv tvrtke, adresu i matični broj poduzeća te se iz popisa ne može doznati koliko je radnika tijekom nadzora bilo neprijavljeno i slično.

Iz Državnog inspektorata su na naš upit odgovorili da su sve potrebne podatke o poslodavcima kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad dostavili Ministarstvu rada. "Navedene obavijesti osim imena i prezimena poslodavca fizičke osobe odnosno tvrtke pravne osobe poslodavca sadržavaju podatke o sjedištu poslodavca, OIB-u odnosno MBO-u poslodavca, datumu provedenog inspekcijskog nadzora i nepravilnosti zbog koje je potreban upis poslodavca u evidenciju. Inspektori rada navedene podatke dostavljaju elektroničkim putem na propisanom obrascu iz Priloga 2. Pravilnika, koji čini njegov sastavni dio", odgovorili su iz Državnog inspektorata, uz napomenu da "broj radnika u odnosu na koje je utvrđen neprijavljeni rad nije sastavni dio obavijesti o utvrđenom postojanju neprijavljenoga rada", te su nas uputili na Ministarstvo rada.

Upit smo poslali Ministarstvu rada, gdje su objasnili zašto nisu objavljeni svi potrebni podatci prema pravilniku koji su sami donijeli, kao ni broj radnika koji su radili na crno. "Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada propisuje obvezu objave popisa, no Zakon i Pravilnik ne propisuju obvezan sadržaj predmetnog popisa koji se objavljuje na mrežnim stranicama Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, stoga predmetni popis poslodavaca sadržava osnovne podatke o poslodavcima kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad", kažu u Ministarstvu rada.

Bez podataka

U Ministarstvu su potvrdili da "nadležni inspektor koji je provodio inspekcijski nadzor nad poslodavcem podatke potrebne za upis u evidenciju poslodavaca kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad dostavlja nadležnom ministarstvu elektroničkim putem na obrascu propisanom Pravilnikom" te također navode da se "u obrascu obavijesti dostavljenom od nadležnog inspektora ne naznačuje podatak o broju radnika obuhvaćenima nadzorom, kao ni o broju radnika za koje je utvrđeno "da nisu bili prijavljeni, odnosno da su radili na crno".

Ukratko, i Ministarstvo rada i Državni inspektorat raspolažu informacijama o poslodavcima koji zapošljavaju na crno i njihovim prekršajima, a koje ne sadržavaju samo podatke o nazivu tvrtke i adresu, no ne žele ih objaviti ni dostaviti medijima, iako smo im poslali službeni upit, jer za to, kažu, nemaju zakonsku obvezu. Osim toga, popis poslodavaca koji zapošljavaju na crno bez informacija o tome kad je proveden nadzor i koje su nepravilnosti uočene postaje apsurdan jer ne sadržava podatke zbog kojih se objavljuje, osim već spomenutih. Naime, članak 6. Pravilnika navodi da se podatci o inspekcijskom nadzoru "objavljuju na mrežnim stranicama Ministarstva najkasnije u roku od osam dana od dana zaprimanja obavijesti" (nadležnog inspektorata).

Iz Ministarstva rada u odgovoru na naš upit čak navode da se "u dostavljenom obrascu naznačuje konkretna nepravilnost utvrđena kod pojedinog poslodavca, a radi se o postupanjima poslodavaca protivno sljedećim zakonima: Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada (doneseno rješenje DIRH-a kojim se nalaže prijava radnika HZMO-u i uplata kazne u državni proračun), Zakona o strancima (utvrđen prekršaj jer radnik nema dozvolu za rad ili ima neodgovarajuću dozvolu), Zakona o mirovinskom osiguranju (utvrđen prekršaj jer radnik nije prijavljen na HZMO) i Zakona o radu (utvrđen prekršaj jer nije sklopljen ugovor o radu niti izdana potvrda o sklopljenom ugovoru)", ali bez navođenja ijedne konkretne nepravilnosti, datuma kad je proveden nadzor ili visina kazni ili koliko je zatečeno stranih radnika bez dozvole. n