
Specifična gnijezda crnih udovica
Landeka: Otrov joj je 14 puta jači od čegrtušina, ali crna udovica nije agresivna
Do ugriza dolazi jedino kod provokacije, odnosno slučajnog nagnječenja, kaže Landeka
Nastavi li ljeto biti vlažno, s dosta temperaturne inverzije tijekom dana i noći, moglo bi biti i dosta jutarnje rose - a to znači i dobre uvjete za masovniju pojavu crnih udovica. Najezde za sada nema, iako su ozloglašeni pauci i ove godine prisutni u našim krajevima. Pulski stručnjak za kukce i pčelar Nediljko Landeka našao je gnijezdo crne udovice u okolici Vodnjana i objavio video na društvenim mrežama u kojem mu crni insekt s prepoznatljivim crveno-bijelim mrljama šeta po ruci!
“Šaptač" udovicama
- Iako se radi o najotrovnijem europskom pauku, crna udovica nije agresivna. Do ugriza dolazi jedino kod provokacije, odnosno slučajnog nagnječenja. Upravo stasavaju ovogodišnje ženke, koje su jedine i opasne - rekao je Landeka, smirujući javnost.
Naravno, vi nemojte ni pomišljati na nešto slično. Ipak je Landeka "šaptač" crnim udovicama. On je uostalom i doktorirao ne temi ekologije i rasprostranjenosti crnih udovica u Hrvatskoj i u BiH. I nastavlja dalje s praćenjem populacije, proučava im navike, nalazi nova staništa... Crne udovice ima u malom prstu. Bolje reći: drži ih na malom prstu!
- Opasnosti nema ako koristimo zaštitne rukavice ako nešto radimo u njezinu staništu i ne sjedimo ili hodamo bosi po tlu gdje mogu biti gnijezda - poručuje Landeka.
Iako se već godinama bilježi niska populacija, može je se uvijek pronaći. Pogoduju joj mjesta u kojima ima bar malo vlage. Voda je nužna za njezino preživljavanje, i to objašnjava zašto je se često nalazi na poljoprivrednim površinama. Davno je zabilježena najezda crnih udovica kod Batvača u Istri, u polju lubenica, a nedavno je bilo i više slučaja ugriza na polju peršina u kontinentalnoj Hrvatskoj. Za jedne takve vlažne sezone Landeka i njegovi suradnici u vodnjanskom su naselju Gajana nalazili dva, tri gnijezda po četvornom metru. Suša ih ubija. Bez vlage u kolovozu, kada nose jaja, ženke će uginuti, a populacija sljedeće godine bit će desetkovana.
Novinari bi uvijek htjeli čitateljima servirati paničnu priču, ali kod Nediljka Landeke nikad panike nema. On ustraje na znanstveno utemeljim podacima i govori da, iako crnu udovicu prati renome smrtonosnog pauka, nema relevantnih podataka o njezinoj fatalnosti za ljude.
- Ne, ja nisam našao podatak da je bilo smrtnih slučaja. Navodno je 1967. u Omišu umro jedan dječak od sedam godina i navodno je 1942./1943. smrtno stradala jedna žena u zaleđu Biograda. Ali to sve nije potvrđeno - kaže Landeka. S druge strane potvrđuje da je njezin otrov opasan i jak, čak 14 puta jači od čegrtušina. Sreća je da se radi o malom volumenu toksina, da pauk ubrizgava malu količinu, a zacijelo i kontrolira koliko će ga upotrijebiti.
- Otrov je specifičan neurotoksin zvani latrotoksin. Ekscitacija se događa na mjestima gdje se vežu živci i mišići. Dolazi do općeg nemira, znojenja i jakih bolova u cijelom tijelu. Zanimljivo je da ljudi lakše podnose bolove ako su aktivniji - kaže Landeka.
Dok priča o crnim udovicama, često spominje istraživanja profesora Zvonimira Maretića, pulskog liječnika koji je 1950-ih prvi proizveo serum protiv ugriza crnih udovica u Europi.
Snažan bol
Tako navodi i primjer koji je zapisao Maretić o slučaju iz Galižane: seljaka je ugrizla crna udovica, pa se biciklom požurio u bolnicu u Pulu. Dok je pedalirao, nije ga boljelo ništa, a čim je legao, preplavili su ga strašni bolovi.
- Otuda i tradicionalni ples tarantule, odnosno tarantela, koji se pleše u Italiji i Španjolskoj. Kad bi žeteoci ubirali žito, u vrijeme kad su crne udovica najaktivnije, dolazilo je do čestih ugriza. Žeteoci su znali da ako se kreću, odnosno plešu cijelu noć, da će ih manje boljeti. Samo što se pogrešno mislilo da je to od ugriza tarantule. Njezin je otrov lokalnog karaktera, a otrov crne udovice jedini je koji funkcionira na taj način. Kakav je to bol? Maretić opisuje bol kao da ti kidaju meso kliještima. To je opći bol cijelog organizma, a ne lokalno kao kod drugih paukova - kaže Landeka.
Da u velikom broju slučajeva crna udovica ne ispušta otrov prilikom ugriza, on i njegov tim utvrdili su promatrajući njezina gnijezda. Uočili su skakavca kojeg je pauk omatao nitima, a nakon 20-ak minuta skakavac se otrgnuo i uspio pobjeći. To je bio siguran znak da ga nije otrovala. Žrtvu zacijelo ne truje kad je sita, što se pak vidi po nabreklom tijelu u obliku loptice.
- Crna udovica je oportunist: drži se svoje mreže, ne lovi, nego čeka da upadne u mrežu - kaže Landeka koji je godinama po Istri pregledao ostatke žrtava u njezinim specifičnim gnijezdima kako bi utvrdio njezine prehrambene navike.
- Našli smo u kolovozu da je ubila škorpiona, čak i malog miša. U jednom gnijezdu kod Bala našli smo i kostur male zmije duge desetak centimetara - zaključuje Landeka. n