Vlada je na sjednici održanoj u srijedu dala suglasnost Ministarstvu rada i socijalne skrbi za dodjelu nepovratnih sredstava iz državnog proračuna za poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja nezaposlenih osoba u iznosu od 350 milijuna eura za razdoblje od 2026. do 2029. godine. Više od polovine tog iznosa, odnosno 185 milijuna eura, osigurano je za zapošljavanje i samozapošljavanje mladih oosba.

Sredstva za provedbu dijela Vladinih mjera aktivne politike zapošljavanja, koje distribuira Hrvatski zavod za zapošljavanje, osigurana su kroz Europski socijalni fond plus, ukupno 661 milijun eura, od čega je dio sredstava ranije dodijeljen. Koriste se za samozapošljavanje, pripravništvo, kao potpore za zapošljavanje i obrazovne mjere, a koje su usklađene s ciljevima EU politike zapošljavanja i obrazovanja, navode u Vladi i dodaju da se time osigurava doprinos održivom gospodarskom rastu i jačanju socijalne kohezije, u skladu s dugoročnim ciljevima nacionalnih i europskih strategija. Iz Vlade podsjećaju da je do kraja prošle godine već isplaćeno ukupno 112.013.809 eura za zapošljavanje i samozapošljavanje nezaposlenih osoba.

Vlada je na istoj sjednici donijela i uredbu kojim se propisuju kriteriji i postupak klasifikacije izdavatelja za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata, a nakon što je zakonskim izmjenama omogućeno obveznim mirovinskim fondovima ulaganje imovine u infrastrukturne projekte u Hrvatskoj.

“Mi smo to ovom uredbom i učinili i omogućili mirovinskim društvima da u takve vrijednosne papire ulože najviše 55 posto netovrijednosti imovine fonda kategorije A, 35 posto kategorije B i 10 posto kategorije C”, pojasnio je Piletić.

Kako je naveo, uredbom su propisani su kriteriji koje projekt mora zadovoljiti kako bi izdavatelj bio klasificiran kao namjenski izdavatelj - projekt se mora nalaziti na području Hrvatske, generirati predvidive i stabilne novčane tokove, procijenjeni troškovi izgradnje ili rekonstrukcije moraju biti veći od 50 milijuna eura, a izdanje dionica za financiranje projekta mora biti veće od 25 milijuna eura.

Uredba predviđa da se projekt odnosi na tzv. brownfield infrastrukturni projekt, u kojemu je infrastruktura već operativna, a može uključivati rekonstrukciju, renovaciju ili proširenje postojećih sustava, te iznimno na tzv. greenfield investiciju, koja se pokreće prvi put i ako se ti projekti odnose na osnovne javne usluge - opskrbu vodom, proizvodnju, prijenos i distribuciju električne i toplinske energije, proizvodnju, transport i skladištenje plina i ostalih energenata, obrazovne usluge, zdravstvene usluge, gospodarenje otpadom, gospodarenje otpadnim vodama, razvoj stanovanja i druge osnovne javne usluge. Piletić je pojasnio kako je donošenje ove uredbe sastavni dio provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.