Vujčić: Nisam tražio od ministra da dizanje gotovine ne bude besplatno
Bude li se išlo u smjeru zajedničke mreže - bankomata će biti manje, tvrdi šefica Hrvatske udruge banaka
Očekuje se rast gospodarstva eurozone, ali sporiji nego prije pandemije, kao što sporije na razini eurozone raste i potrošnja. Hrvatska je u nešto drukčijoj situaciji – nakon rasta BDP-a od 3,9 posto lani, ove će godine naš BDP porasti za 3,3 posto, a iduće godine očekujemo 2,9 posto rasta BDP-a. Pritom najveći doprinos rastu i dalje daje osobna potrošnja, pogonjena rastom plaća, posebno u javnom sektoru, koji je tu lider, no vidi se rast plaća i u privatnom sektoru. Inflacija će općenito padati prema ciljanih 2 posto do kraja godine.
Negativni učinci
Poručio je to guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na znanstveno-stručnoj konferenciji Financijsko tržište u četvrtak u Opatiji. Konferencija je okupila bankare, financijaše i regulatore tih sektora, a dominirale su makroekonomske teme, poput trgovinskog rata, inflacije i sigurnosti, o čemu je Vujčić rekao da su povećane neizvjesnosti, dok bi "negativni učinci potencijalnih carina mogli biti primjetni u nekim sektorima, poput farmaceutike, znanstvenih instrumenata i industrije streljiva i električnih uređaja".
Vujčić je komentirao i (zasad) propalu inicijativu uspostave zajedničke bankomatske mreže. Ministar financija Marko Primorac, podsjetimo, tražio je da se banke u tom dijelu udruže s ciljem da dizanje gotovine za sve korisnike bude besplatno na svim bankomatima. No, dok je uspio "izgurati" zakon o besplatnom osnovnom računu - na što su se banke posebno obrušile, ali uzalud im - ova je inicijativa ipak propala zbog otpora iz bankarskog sustava. Na pitanje je li on osobno izvršio pritisak na ministra da se to obustavi, Vujčić je odgovorio negativno.
- Nikakav pritisak... Ono što se događa je da se o tome razgovara, ministar financija imao je svoju inicijativu, ali o mogućnosti zajedničke bankomatske mreže ili bar njezina dijeljenja već se duže razgovara. O tome se moraju prije svega dogovoriti same banke - ovisno o svojim poslovnim modelima, i to je pitanje za njih. Rekli su mi da će napraviti studiju, a za HNB je važno da se kroz bankomate osigura dovoljna dostupnost gotovine za sve građane. Sve ostalo morate pitati banke, to je stvar njihove poslovne politike - kaže guverner. Na pitanje hoće li HNB, s obzirom na to da banke više neće smjeti naplaćivati naknadu za osnovni račun, voditi brigu o tome da ne dižu druge naknade, odnosno ne prevaljuju taj trošak drugim kanalima na klijente, Vujčić je kazao da je i to kakvu će cjenovnu politiku voditi - pitanje za bankare, a oni, ističe, "moraju voditi računa da ne odvraćaju postojeće klijente i da privlače nove, to je najbolja zaštita od dizanja cijena". Kazao je da je ono što novim zakonom nije definirano - u cijelosti stvar tržišta, no moraju HNB-u obrazložiti kako to rade. To je, kazao je, i bio smisao "okružnice" nakon koje su banke dio naknada ukinule, a dio pretvorile u fiksne.
Na pitanje je li HNB odgodom svoje regulative o strožim kriterijima kreditiranja (primjenjuje se od 1. srpnja) i sam utjecao na golemu potražnju i "bum" kredita koji se sada događa bankama, Vujčić je rekao da je to dugoročna mjera, a za odgodu su se odlučili nakon što su građani tvrdili da ih je puno u procesu odobravanja kredita. Isto tako, istaknuo je, "ta će mjera puno više 'gristi' potrošačke nego stambene kredite".
Sve je trošak
Zašto je inicijativa o zajedničkoj mreži bankomata propala pitali smo Tamaru Perko, predsjednicu Hrvatske udruge banaka.
- Oko uspostave zajedničke nacionalne bankomatske mreže dobili smo memorandum od Ministarstva financija, ali u ovom trenutku bez ikakve analize prihvatiti obveze bilo bi neprudentno. Prvo moramo napraviti analizu, modele, kako utječu, a onda razgovarati. Radimo na tome, ali detalje ne mogu reći - poručila je Perko. Kaže da će, bude li se išlo u smjeru zajedničke mreže, bankomata biti manje.
- Banke često npr. u šoping-centrima imaju svaka svoj bankomat, znači više je bankomata na jednom mjestu. Bude li se išlo prema zajedničkoj mreži, onda će ih vjerojatno tamo gdje ih je bilo više - biti manje - kaže Perko. Veli da se te usluge različito naplaćuju, ne samo od banke do banke nego i od bankomata do bankomata. Punjenje bankomata u ruralnim krajevima ne stoji isto kao u urbanima - kaže Perko. No banke su lani zaradile čak milijardu i pol eura dobiti, zašto onda tvrde da nemaju prostora za sniženje cijena, pitali smo. Perko veli da je dobit posljedica prije svega politike ECB-a, što je "jednokratni efekt koji se smanjuje jer ECB sada smanjuje ključne stope". Banke, tvrdi Perko, "nisu dobit povećavale na sektoru stanovništva". Na pitanje trebaju li građani strahovati da će banke sada povećati cijene drugih naknada, ili uvesti nove, Perko veli da su banke, na zahtjev HNB-a, već morale napraviti metodologiju izračuna naknada, te će, kaže, HNB to pratiti.
- Sve usluge sa sobom nose svoj trošak, pa i bankarske. Ono što šira javnost vidi kada je u pitanju račun u banci samo je vrh sante. Sve što bankarski sustav u taj proizvod ugrađuje, regulativa, digitalno, sigurnost, sve su to zahtjevi koje tržište nameće i oni imaju svoj trošak koji se sada ne može naplatiti. Mi bismo voljeli da su jednaki uvjeti za sve, odnosno da i mi možemo naplatiti svoju uslugu. No zakon je zakon. Banke poštuju regulativu i moraju poštovati zakon - kaže Perko o besplatnom osnovnom računu.
