Zdravstvene su ustanove 2024. godinu završile s minusom od 288 milijuna eura, a u prva tri mjeseca ove godine bilježile su negativni saldo od 123 milijuna eura. Samo je 71 od ukupno 178 zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj lani poslovalo pozitivno. Minusima na bolničkim računima kumovala je činjenica da su plaće zaposlenih u sustavu lani rasle za 43 posto, što je masu plaća u zdravstvu povećalo za čak 430 milijuna eura. Sanacijom iz državnog proračuna zdravstvu je lani uplaćeno 233 milijuna eura, oko 200 milijuna eura manje u odnosu prema naraslim troškovima plaća. Dospjeli dug bolnica u ožujku je dosegnuo pola milijarde eura, rokovi plaćanja popeli su se na 340 dana, a u dubioze sve više ulaze i domovi zdravlja, koji su rokove plaćanja dobavljačima povećali i do 360 dana.

- Netko zlonamjeran mogao bi reći da je, nakon što je država preuzela upravljanje županijskim bolnicama, njihovo poslovanje sve lošije. Ali ne radi se o lošijem poslovanju, nego o pogrešnoj ili prekonzervativnoj projekciji Ministarstva financija s obzirom na uredbu o koeficijentima, ustvrdio je Dražen Jurković, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) predstavljajući na kongresu UPUZ-a u Vodicama rezultate financijskog poslovanja bolnica u zadnjih godinu i pol dana.

Financijski su rezultati bolničkog sustava znatno lošiji nego u 2023. godini, jer su KBC-i i klinike u 2023. bilježili 10 milijuna eura plusa, a u 2024. napravili 155 milijuna eura manjka, što je deseterostruko lošiji rezultat, navodi Jurković. Samo je jedna opća bolnica, ona u Zadru, poslovala pozitivno, a u nekim je bolnicama udio manjka bio gotovo polovina godišnjeg proračuna bolnice. Iz UPUZ-a upozoravaju da takvo stanje zahtijeva ozbiljnu analizu uzroka tolikih razlika u poslovanju među pojedinim ustanovama.

- Treba vidjeti jesu li limiti odgovarajući i jesu li pravedno raspodijeljeni po svim bolnicama jednako te može li se negdje dodatno racionalizirati poslovanje. Rezultati poslovanja trebali bi biti ujednačeniji - ističe Jurković. Stavovi UPUZ-a su poznati: traže suodlučivanje o cijenama zdravstvenih usluga kako bi se prihodi bolnica povećali i omogućili pozitivno poslovanje. Danas su zdravstvene ustanove u nepovoljnoj poziciji jer ne odlučuju o cijeni svog proizvoda.

- Nisu svi ravnatelji toliko loši da bi poslovali negativno. Da je takvih ravnatelja dvoje ili petero, možda bi se radilo o lošem upravljanju, ali ako svih 30 bolnica posluje negativno, nešto u sustavu treba promijeniti - poziva Jurković, koji zagovara tripartitno pregovaranje o cijenama zdravstvenih usluga prema uzoru na susjednu Sloveniju.