U trenutku kad predsjednik Republike i premijer konačno sjedaju za isti stol radi razgovora o izdvajanju za obranu, u Bruxellesu se kuju planovi o tome kako financirati program Rearm Europe, usporedno s planiranjem budućeg sedmogodišnjeg proračuna koji će odrediti razvoj Europe do 2034. godine. Iako su to dvije odvojene teme, jer države članice obranu još uvijek plaćaju iz vlastitih sredstava, teme su itekako povezane jer se radi o istoj politici - naoružavanja Europe i nove sigurnosne politike za slučaj da pregovori o ratu u Ukrajini završe tako da se ruska vojska nađe bliže Europi nego ikad prije.

Ulaganje u obranu

Kad je o proračunu riječ, on će biti potpuno drukčije strukturiran nego dosad - bit će fleksibilniji, kako bi Europa mogla imati više sredstava za izvanredne prilike, i bit će više okrenut temama sigurnosti. Kohezijska politika, poljoprivredna politika, zelene politike - sve ostaje u sjeni potencijalne potrebe da se izdvaja za mogući rat. Kako objašnjavaju u odboru za proračun Europskog parlamenta, reducirat će se brojni programi, koji su bili određeni "nadstandard" kao što su programi Horizont ili Erasmus.

To je naznačila i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen govoreći ovog tjedna o temi dugoročnog budžeta - umjesto sadašnjih fondova za pojedine resore, koji su tradicionalno postojali u financijskim dokumentima EU, sad će se osnovati novi megafond - Europski fond za konkurentnost koji bi bio pod izravnim upravljanjem EK te bi objedinio niz postojećih programa koji s različitih aspekata imaju za cilj ojačati konkurentnost EU. Pod jednim kišobranom bit će znatno veća sredstva nego dosad - ali ta sredstva će biti fleksibilnija, odnosno mnogo će se lakše na taj način donositi odluke za financiranje izvanrednih situacija.
Dodatno, trgovinski sukob između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država također bi mogao utjecati na oblikovanje EU proračuna. S jedne strane povećanje carina može povećati prihode proračuna. Međutim, ako dođe do smanjivanja ekonomskih aktivnosti, neizbježno će doći i do smanjenja prihoda EU proračuna zbog manjih nacionalnih doprinosa i manjeg prihoda od PDV-a.

Kad je riječ o konkretnom naoružavanju, nakon godina štednje, Europa pokreće najveće ulaganje u obranu u novijoj povijesti. S planom da potroši stotine milijardi eura, Bruxelles i ključne članice poput Njemačke nadaju se da bi obrambena industrija mogla donijeti i gospodarski poticaj, baš kao što je to slučaj u SAD-u. Planovi uključuju sve, od izgradnje europskog proturaketnog štita do vlastitih satelitskih mreža koje bi mogle postati alternativa Starlinku, čija je pouzdanost sve češće pod znakom upitnika, prenosi Politico.

Hrvatska industrija

Iako sve više zemalja doseže NATO-ov cilj od 2 posto BDP-a za obranu, a neke poput Njemačke i očekivanih 5 posto, glavni tajnik Saveza, Mark Rutte, upozorava da je to još uvijek daleko od dovoljnog. Europska komisija već je otvorila prostor za 800 milijardi eura ulaganja, dok je Njemačka, najveća europska ekonomija, najavila povijesni plan vrijedan čak bilijun eura. Konačna odluka i planovi svih članica NATO-a vjerojatno će se čuti tek na sastanku na vrhu NATO-a krajem lipnja u Haagu.

Europska unija ranije je formulirala svoju Bijelu knjigu koju će operacionalizirati preko Europske obrambene agencije. U njezin budžet uplaćuju izravno države članice, pa i Hrvatska, ali agencija otvara priliku i za hrvatske tvrtke da izravno sudjeluju u proizvodnji oružja i opreme. DOK-ING i Orqa hrvatske su tvrtke koje su već prisutne u proizvodnji vojnih vozila i malih dronova, a i drugi će imati priliku sudjelovati u tom golemom povećanju vojne proizvodnje u koju Europa kreće, kako kažu u Europskoj obrambenoj agenciji. Naime, u zajedničkim javnim nabavama obveza je da uz korporacije sudjeluju kao kooperanti iz najmanje tri manje tvrtke, i to iz najmanje tri manje države. To je golema prilika za hrvatske tvrtke, čak i u proizvodnji najskupljih proturaketnih sustava. Naime, u sljedećim godinama (ili sljedećim ratovima, koji se nažalost očekuju), neće se više ratovati na zemlji, u rovovima kao u Ukrajini, nego ponajprije u zraku, raketama i dronovima. Do 13. lipnja ove godine znat će se popisi tih javnih nabava država članica, preko Europske obrambene agencije, i hrvatski poduzetnici morat će pratiti natječaje.

Pritom, kad je o članicama koje uplaćuju u tu agenciju riječ, nova je politika EU-a i da se zaduženje za obranu neće ubrajati u ukupne iznose zaduženja, dakle kreditne agencije neće zbog toga snižavati rejtinge država.