Dok Sjedinjene Američke Države uništavaju poredak u čijoj su gradnji od 1945. godine sudjelovale, Europska se unija teško snalazi u nebranom grožđu u kojem se našla nakon desetljeća uljuljkivanja, govore geopolitički stručnjaci Mirjana Rakić i Goran Bandov koji su gostovali u ovotjednom izdanju emisije Špica s Macanom.

U razgovoru s voditeljem Krešimirom Macanom, novinarka, urednica i vanjsko-politička analitičarka te pravnik, politolog i profesor međunarodnih odnosa na zagrebačkom sveučilištu dotakli su se mnogobrojnih tema i žarišnih točaka globalne politike, od indijsko-pakistanskih odnosa, preko krize liderstva u Europi, Rusije, Kine, Turske i Trumpa, do uloge diplomacije u svijetu u kojem konsenzusa ima sve manje.

Američka nepredvidljivost

Živimo, kažu, u vremenu u kojem se prekidaju sporazumi, ne poštuje međunarodno pravo, rekonstruiraju odnosi među državama, no to ne znači nema prostora da optimizam.

- Svijet uvijek ide naprijed i neće biti jednak kao što je bio prije 10, 20 ili 50 godina. Utjecaji klimatskih promjena, umjetne inteligencije, tehnologije i slično, sve mijenjaju, a sigurno ćemo se mijenjati i svi mi i drugačije ćemo vidjeti svijet ispred sebe - kaže Bandov.

- Optimist sam. Osim čisto geografski, termini Istoka i Zapada se više neće upotrebljavati i stvorit će se neki novi savezi. Glavni preduvjet za to je apsolutno mir - ističe Rakić.

Mirjana Rakić osvrnula se na globalnu političku temu broj jedan i prvih stotinjak dana mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa u čijem vladanju nema uloge za zastupnički dom i Kongres. Trump, kaže, osim što mu se svakim novim jutrom javljaju neke nove ideje, ne barata ni područjem koje bi mu po vokaciji trebalo biti blisko.

- Trumpu je ekonomija u prvom planu, zato je i dobio izbore. No pitanje je koliko on uopće zna o ekonomiji. Djeluje kao da nije naučio kako nastaje dug, imamo njegova iskakanja i kratkoročne poteze poput carina, pa zamrzavanja na 90 dana na koja rijetko koji privrednik može svaki put reagirati. Trump hoće mir, ali kako, kojom taktikom kada mu se svaka rasipa? Veliki dio njegova dana posvećen je prezentaciji u svijetu, televizijski Ovalni ured nikada se nije koristio ovoliko - komentira Rakić.

- On je šoumen, uvijek traži pozornost medija i kamera. S druge strane, bavi se trgovinom i gleda ekonomsku mikrosliku gdje je moguće vidjeti neke napretke, ali onda ga udari makroekonomija zbog čega se mora povlačiti. Snažan je tu prostor nepredvidljivosti - dodaje Bandov.

U kontekstu američkog vanjskopolitičkog pozicioniranja nametnula se i tema Grenlanda, oko koje se može vidjeti da pitanje metode SAD stavlja na viši prioritet nego konačni cilj.

- Nije upitno da je Grenland geostrateški itekako bitan i sigurno je da i neke druge velike sile bacaju pogled tamo. Ključni je izazov pitanje partnerstva. Kada imate nekoga tko vam je partner, onda do njega možete doći i reći "idemo vidjeti kako možemo zajednički reagirati na potencijalne izazove koji se mogu dogoditi". No ovaj način trenutnog funkcioniranja SAD-a sigurno nije onaj koji može učvrstiti partnerske odnose sa Europom, a posebice sa Danskom - ističe Bandov.

USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Europa, dodaje, pred sobom ima cijeli niz izazova, a ključan je onaj da se ona kroz dugi niz desetljeća uljuljkala u sigurnosne okvire i energetske sporazume. Istovremeno, izrazito se puno ulagalo u dizanje standarda iako u nekim ključnim aspektima Europa više nije tako napredna.

- Imamo potpuno pravo biti nezadovoljni i uvjereni da Europa mora više i jače, iako, kad vas skoro 30 sjedi za istim stolom, sigurno će uvijek netko doći s idejom koja nije svima najjednostavnija za provariti. No Europska unija je iz doslovno svake krize u kojoj je do sada bila, čemu je primjer Brexit, uspjela izaći kao jača - uvjerava Bandov.

- Imamo li lidersku krizu u Europi? Mislim da imamo. To nisu ljudi koji imaju kredibilitet da bi mogli nešto narediti, odlučiti i stajati iza tih odluka. Konkretan primjer je prijedlog "koalicije voljnih" za sastanak u Istanbulu gdje se predlaže prekid vatre od 30 dana sa zakazanim početkom. Ako se to ne dogodi, nitko ne zna što će biti. Vraćamo se na pitanje - koliko je u današnje vrijeme jaka diplomacija koja se zasniva na konsenzusu - pita se Rakić.

Snaga diplomacije

Macan, Rakić i Bandov dotakli su se odnosa europskih država s Kinom koji čiji razvoj pokazuje vlastiti dinamizam. Sugovornici sugeriraju kako različita stajališta i interesi kreiraju politike pojedinih država prema vanjskim silama, što utječe i na odlučivanja na razini EU-a.

- Bilateralna trgovinska bilanca između EU i Kine iznosi oko 780 milijardi eura, a unutar EU-a imamo države koje s Kinom imaju izrazito visoke trgovinske odnose i koje ih žele zadržati. Te će države pokušati zakočiti one države koje će se pozivati na pitanja ljudskih prava, zelenih politika, kineskom pozicijom prema Tajvanu ili Rusiji, a na državnoj ćemo razini imati i cijeli niz sindikata, medija i drugih grupa koje će vući na svoju stranu. No izvrsno je da možemo i imamo pravo o tome govoriti - kaže Bandov.

Dodaje kako će kineska diplomacija i interesi, kao i oni Turske, imati ulogu u okončanju rata u Ukrajini. Premda se čini da Kina stoji bliže Rusiji nego Ukrajini, Bandov u to nije uvjeren jer su, dodaje, kineski interesi u Ukrajini golemi. Bitno je i prepoznati geostrateški interes Turske, koja je jedna od rijetkih država koja je konstantno ponavljala da Ukrajina mora zadržati teritorijalnu cjelovitost, uključujući Krim. Rakić, pak, ističe kako će u razrješavanju akutnih kriza značajna biti i osobni odnosi.

- Bilo mi je silno žao zbog onoga što se dogodilo Zelenskom. U toj jezivoj situaciji, izveden je na čistinu, što je krajnje nediplomatski. Pri dolasku talijanske premijerke Meloni i britanskog premijera Starmera u Washington moglo se vidjeti koja je to razina stare diplomacije, kako se kreće u small talk, ispred 60 novinara. No zato postoje zatvorena vrata iza kojih ćete razgovarati o svim pojedinostima, reći svoja mišljenja i saslušati drugu stranu. I prije je u diplomaciji osobni odnos značio strašno puno, da se do lidera može doći privatnim telefonom, a ne da se čeka samit pa se pregovara među 20-ak ljudi. U diplomaciji postoje diplomati od karijere i oni imenovani, a zna se što znače ovi prvi. Upravo to su ljudi koji znaju na koji način uspostaviti kontakte, to je snaga diplomacije - objašnjava Rakić.

Bandov je mišljenja da bi u rusko-ukrajinskom sukobu važnu ulogu mogla odigrati vatikanska diplomacija koju ocjenjuje kao najbolju na svijetu.

- U susretu Trumpa i Zelenskog u Sikstinskoj kapeli vidjeli smo drugi čin koji je pripremila vatikanska diplomacija, sa suprotnim ishodom, a sa sličnim akterima. Vidjeli smo cijeli niz promjena u ponašanju predsjednika Trumpa i u donošenju njegovih narednih odluka, popraćenih njegovom objavom “moguće je da predsjednik Putin mene malo mulja”. Ni papa nije slučajno izabran. Mislim da je to jedna ozbiljna poruka, ne samo Americi i Rusiji, nego cijelom svijetu. Imamo papu koji stvarno poziva na mir i mislim da je izrazito bitno da će mu među prvim posjetima biti i Ukrajina - izdvaja Bandov.