Hrvatski građani u nedjelju će na devetim redovitim lokalnim i područnim (regionalnim) izborima moći birati između ukupno nešto više od 31 tisuće kandidata za općinska i gradska vijeća te županijske skupštine, općinske načelnike, gradonačelnike i župane, kao i njihove zamjenike iz redova nacionalnih manjina te hrvatskog naroda u općinama gdje su Hrvati manjina.

Izborna šutnja

Time će biti zaokružen izborni niz svih mogućih izbora (parlamentarni, predsjednički, europski i lokalni), koji se stjecajem okolnosti dogodio u Hrvatskoj u razdoblju od samo godinu i mjesec dana. I time bi građani, osim tamo gdje će eventualno biti prijevremenih izbora, sljedeće tri godine trebali biti "pošteđeni" izborne strke, kampanja i izlazaka na birališta.

U ponoć s petka na subotu počela je izborna šutnja te završio rok do kojega su političke stranke i kandidati mogli uvjeravati birače kako su baš oni njihov pravi izbor za obavljanje izvršne odnosno predstavničke vlasti sljedeće četiri godine u njihovoj općini, gradu ili županiji, kao i prikupljati donacije za promidžbu. Stranke i kandidati diljem Hrvatske tako su u petak odaslali svoje završne poruke, a koliko su bili uvjerljivi, birači će odlučiti u nedjelju. Izborna šutnja traje cijelu subotu i nedjelju do 19 sati, a u tom razdoblju zabranjeno je javno predstavljanje izbornih programa, nagovaranje birača za koga da glasuju, objavljivanje procjena, kao i prethodnih, neslužbenih rezultata izbora itd.

Hrvatski birači u nedjelju biraju lokalnu vlast, a pravo odlučiti tko će u iduće četiri godine voditi njihove općine, gradove i županije te postati članovi vijeća i skupština ima nešto više od 3,5 milijuna birača, 147.000 manje nego prije četiri godine. Birači odlučuju o sastavima 425 općinskih i 127 gradskih vijeća, 20 županijskih skupština i Skupštini Grada Zagreba te o općinskim načelnicima, gradonačelnicima i županima te njihovim zamjenicima koje iz svojih redova biraju nacionalne manjine i Hrvati u 12 općina gdje su u manjini.

Kandidata 31.082

Za općinska i gradska vijeća, županijske skupštine te zagrebačku Gradsku skupštinu, načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike kandidirala su se ukupno 31.082 kandidata, što je 7770 manje nego prije četiri godine na tim izborima. U sedam gradova i 112 općina ishod lokalnih izbora već je unaprijed odlučen, jer se ondje kandidirala samo jedna osoba, a dovoljno je da samo ta osoba iziđe na biralište i zaokruži svoje ime na listiću. Poznati su i sastavi 35 općinskih vijeća za koja je istaknuta samo po jedna lista kandidata.

Za razliku od svih drugih vrsta izbora, na lokalnima birači mogu glasati samo u mjestu prebivališta, ne u nekom drugom mjestu, bilo u Hrvatskoj bilo u inozemstvu. Republika Hrvatska ima 576 lokalnih jedinica, i to 428 općina, 127 gradova te 20 županija, a Zagreb ima poseban status grada i županije. Na lokalnim izborima moći će se glasati na ukupno 6600 biračkih mjesta, što je 28 više nego na istim izborima prije četiri godine. Najviše biračkih mjesta, 642 odnosno 609, otvorit će se u Zagrebačkoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, te u Gradu Zagrebu, gdje će ih biti 605. Najviše birača je u Gradu Zagrebu - 667.546, slijede Splitsko-dalmatinska (392.154), Zagrebačka (272.465), Primorsko-goranska (247.398) i Osječko-baranjska županija s 233.623 registrirana birača. Najmanje biračkih mjesta, 113 i 158, određeno je u Ličko-senjskoj i Međimurskoj županiji.

Prve privremene rezultate lokalnih izbora Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavit će u nedjelju u 21 sat, a ažurirat će ih svakih 15 minuta. Objavljivat će ih na svojoj mrežnoj stranici www. izbori.hr. Podsjetimo, DIP je pozvao poslodavce da na izbornu nedjelju rad organiziraju tako da zaposlenicima koji na taj dan rade omoguće da ostvare svoje biračko pravo.