Uoči samita NATO-a, koji će se održati 24. i 25. lipnja u Haagu, a na kojem bi se trebala potvrditi politika dodatnog naoružavanja država članica Sjevernoatlantskog saveza, pogotovo onih u Europskoj uniji, predsjednik RH Zoran Milanović prvi je put iznio podatak da saveznici traže podizanje troška za naoružanje ne više od dva posto - nego točno pet posto.

Političke činjenice

Dosad se nije znalo o kojim je točno brojkama riječ, osim da se radi o velikom povećanju jer je jedna od glavnih politika ove Europske komisije i NATO-a znatno izdvajanje za obranu, a Milanović je prvi put spomenuo konkretnih pet posto, i rekao da se to mora znati jer to nije nikakva vojna tajna. Po njemu europska politika “luduje” i upušta se u nepotrebno i pretjerano naoružavanje.

- Javnost za to mora znati. To nisu vojne tajne, to su političke činjenice - da se troši pet posto BDP-a na naoružanje, na obranu - rekao je predsjednik Republike dodavši kako u ovom trenutku Hrvatska za obranu troši milijardu i četiristo milijuna dolara, a da bi prema projekciji NATO-a trebala trošiti pet milijardi dolara.

- To znači da će Europa biti bremenita, nakrcana oružjem. Od koga, gdje i kako će ga kupovati i što ćemo s tim iznosom moći nabaviti? Ovo su teme za razmišljanje jer to vodi u nepovrat i u propast. Na taj način nećemo izgraditi sretnu Europu, neće biti mira i suradnje među nacijama, neće biti svega onoga radi čega je Europa osnovana. Europa koja je ipak jedan veliki i uspješan mirovni projekt u kojem liberalne demokracije, sa svim svojim nedostacima, surađuju i ne ratuju - upozorio je predsjednik Milanović.

On doduše kaže kako ni jedan odgovoran državnik ne može i ne smije biti protiv toga da se njegova država naoruža da bi se mogla obraniti jer bez toga države nema, ali na skupu na kojem je u četvrtak u Zagrebu obilježena 80. godišnjica oslobođenja Zagreba, antifašistima je govorio o tome kako su novi ratovi i novo naoružavanje potencijalna opasnost za stabilnost i mir u Europi.

Prije dva mjeseca Europa je predstavila svoj plan za naoružavanje. Plan ReArm Europe/Readiness 2030 oslobodit će 800 milijardi eura za ulaganje u obranu u Europskoj uniji, a dopustit će i prekoračanje razine zaduživanja zemalja koje je do sada bilo zabranjeno. Međutim, samo oko polovine država članica EU-a odlučilo je iskoristiti mogućnost izuzeća od proračunskih pravila radi povećanja ulaganja u obranu, s tim da Europska komisija navodi da ih je dvanaest, a Vijeće EU-a 16.

Dva tijela objavila su priopćenja s različitim brojem država članica koje su aktivirale nacionalnu klauzulu o odstupanju od proračunskih pravila. Prema priopćenju vijeća, to su Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Hrvatska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Portugal, Slovačka i Slovenija. Na popisu EK-a nema Bugarske, Hrvatske, Litve i Češke, koje se inače nalaze na popisu Vijeća. EK je najavio da će se o zahtjevima članica izjasniti do 4. lipnja, kada planira objaviti proljetni paket Europskog semestra.

Privatni kapital

Komisija je u ožujku predstavila i tzv. bijelu knjigu za europsku obranu, “Spremnost 2030”, u kojoj se predlažu rješenja za popunjavanje kritičnih nedostataka u vojnim sposobnostima i za izgradnju snažne vojne industrijske baze. “Ovo je odlučujući trenutak za našu Uniju. Europa si više ne može priuštiti da bude promatrač vlastite sigurnosti i moramo uzeti svoju obranu u svoje ruke, ojačati svoje obveze prema kolektivnoj sigurnosti i čvrsto se suprotstaviti onima koji žele ugroziti naš suverenitet”, rekao je povjerenik za obranu Andrius Kubilius. Ranije u Komisiji takav sektor nije ni postojao, ali je osnovan zbog geopolitičkih okolnosti i stanja oko rata u Ukrajini.

Na samitu NATO-a ova politika trebala bi biti operacionalizirana, a rezultat je to politike Donalda Trumpa, predsjednika SAD-a, koji tvrdi da je Amerika dosad izdvajala previše za obranu Ukrajine u odnosu prema Europi, stoga od EU-a traži maksimalan rast budžeta za obranu.

Dio je plana i novi namjenski Instrument za sigurnosnu akciju za Europu – SAFE. Instrument SAFE predviđa iznos od 150 milijardi eura za koji bi se Komisija zadužila na financijskim tržištima i potom odobravala povoljne zajmove državama članicama za zajedničke obrambene projekte. SAFE bi trebao omogućiti državama članicama da odmah i masovno povećaju svoja ulaganje u obranu kroz zajedničku nabavu od europske obrambene industrije.

Budući da javna ulaganja sama po sebi neće biti dovoljna da popune potrebe za ulaganjima, Komisija nastoji osigurati da se u to uključi i privatni kapital. U tu svrhu Komisija predlaže uspostavu Unije štednje i investicija, koja bi pomogla u mobilizaciji privatne štednje za ulaganja u obranu. Veliku ulogu u naoružavanju trebala bi imati Europska investicijska banka, koja bi trebala početi ulagati i u čisto vojne projekte. Prema sadašnjim pravilima EIB može ulagati samo u projekte dvojne namjene, a to bi se ubuduće trebalo promijeniti.