Više od 300 komentara nastavnika i roditelja, mahom negativnih, stiglo je na Nacrt odluke o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2025./2026., kojim Ministarstvo obrazovanja školski kalendar vraća na staro, ukida jesenske praznike i drugi dio zimskih praznika, a produžuje ljetne praznike.

Prema prijedlogu novog školskog kalendara, nastavna godina počinje 8. rujna 2025., a završava 12. lipnja, odnosno za maturante 22. svibnja 2026. Prvo polugodište trajalo bi do 23. prosinca, a drugo od 12. siječnja do 12. lipnja 2026. Zimski praznici počinju 24. prosinca 2025. i traju do 9. siječnja 2026. Proljetni praznici smješteni su tjedan prije Uskrsa, te počinju 30. ožujka i završavaju 6. travnja.

Model s više kraćih praznika bio je velik korak naprijed u modernizaciji obrazovanja, ima kognitivne, organizacijske i obiteljske prednosti za većinu učenika, pa je povratak na staro velika šteta. Dugotrajno razdoblje bez odmora često vodi do pada koncentracije i produktivnosti učenika, a kraći praznici osvježavaju fokus i pomažu učenicima da redovito "napune baterije". Učestaliji prekidi u radu smanjuju nakupljeni stres, što može dovesti do boljeg mentalnog zdravlja i većeg zadovoljstva školom, poručili su brojni nastavnici u e-savjetovanju o prijedlogu Ministarstva.

- Molim vas, ostavite praznike u veljači. Učenicima je bolje imati nekoliko manjih praznika nego više dana odjednom. Netko tko je sastavljao ovaj kalendar nije nikada radio u odgojno-obrazovnoj ustanovi i ne zna što je to nakupljeni umor. Postojeći je model dobar za sve i želim da tako ostane. Stalno uvodite neke promjene koje nisu dobre - poručila je u e-savjetovanju Davorka Božičević, prof. mentor s 34-godišnjim iskustvom rada u školi. Njezino mišljenje, iako ima i onih koji hvale povratak na staro, dijeli većina prosvjetara.

Kritičari smatraju besmislenim da se ljetni odmor produžuje za još tjedan dana, jer su ljetni praznici - vele - ionako predugački i ne služe nekadašnjoj svrsi "da se djeca igraju vani", jer ekstemne vrućine to više ne dopuštaju. Praznike bi, tvrde, trebalo ozbiljno prilagoditi klimatskim promjenama i potrebi djece i roditelja da imaju više kraćih praznika, u vrijeme kad je veća vjerojatnost da će ih djeca provesti kvalitetno i sadržajno. Proljetni praznici bi, slaže se većina, trebali biti tjedan nakon Uskrsa, a ne u tjednu koji mu prethodi, a školska bi godina trebala početi ranije u rujnu ili završiti kasnije u lipnju kako bi se omogućio potreban broj dana praznika tijekom školske godine. U prilog zimskim praznicima u dva dijela osim potrebe djece za povremenim odmorom navode i zdravstveni argument. Sezona gripe i ostalih virusnih infekcija sredinom veljače je, naime, na vrhuncu, pa su školske klupe u to vrijeme ionako poluprazne zbog velikog broja bolesne djece.

BRUNO JOBST

Mnogi su u javnoj raspravi skloni unificirani školski kalendar zamijeniti drukčijim modelom, koji bi uključio regionalne razlike, kao što to čine neke druge europske države, pa bi se praznici razlikovali od županije do županije. Tako bi se izbjegle i prometne gužve u vrijeme kad cijela Hrvatska istodobno ima školske praznike i svi krenu na put.
- Svaka regija ima neke specifičnosti, pa bi praznike trebalo organizirati tako da se što više zadovolje potrebe svake regije. "One size fits all" rješenja nikad ne mogu zadovoljiti sve. U Dalmaciji je u lipnju vruće, ali možda nekome u Delnicama više odgovara škola u lipnju. Roditelji koji ne žive blizu mora ne mogu provesti tri mjeseca ljetnih praznika s djecom na moru, a čak i ona djeca koja imaju mogućnost biti na moru tri mjeseca, to uglavnom ne žele - komentirao je u e-savjetovanju srednjoškolski nastavnik Krešimir Rukavina. Osim toga, dodaje, raspored praznika roditeljima ne ostavlja mogućnost putovanja s djecom, osim u vrijeme najvećih vrućina.

Prema sudu Suzane Hitrec, predsjednice Udruge srednjoškolskih ravnatelja, nastavna godina počinje prekasno, završava prerano, a ima nepotrebno dugačke zimske praznike. Bilo bi se, smatra, dobro vratiti na model u kojem županije odlučuju kada će školska godina na njihovu području početi i završiti.