Zbog manjka primalja te činjenice da ih se godišnje ne školuje ni izdaleka dovoljno da bi nadomjestile sve veću kadrovsku rupu, Hrvatska bi se u 10 godina mogla suočiti s gubitkom dvije trećine današnjeg primaljskog korpusa - upozorili su u povodu Međunarodnog dana primalja, 5. svibnja, iz Hrvatske komore primalja.

Trenutačno u zdravstvenom sustavu radi 2016 primalja, a njih 1500 školovano je po starom sustavu, kad primalje nisu morale imati visoko obrazovanje. U Hrvatskoj su danas samo dva studija za školovanje primalja, u Rijeci i Splitu, s upisnom kvotom od 15 studenata. Postoje naznake da će oba studija ove godine upisati po 20 studenata, a primalje uporno zagovaraju i pokretanje studija primaljstva u Zagrebu, gdje su potrebe za tim kadrom najveće.

- Nisu plaće razlog što nemamo dovoljno primalja, to su zaista male upisne kvote i činjenica da Zagreb nema studija, iako većina primalja radi u Zagrebu, u četiri državna i jednom privatnom rodilištu. Zato bi u Zagrebu taj studij bio više nego potreban, a na tome se pojačano radi - upozorava predsjednica Hrvatske komore primalja, Iva Podhorsky Štorek.

U ovom času na tržištu rada postoji realan manjak primalja, ističe. "Da ih sada dođe na tržište 100 do 200, vjerujem da bi se sve isti čas zaposlile. No to je moja pretpostavka. Brojke koje doista imamo govore da će odlaskom baby boom generacije u penziju u sljedećih 10 godina otići 870 primalja, a treba ih nadomjestiti prvostupnicama jer danas sve primalje moraju imati završen studij. S dva studija, koja su dosad imala upisne kvote od 15 studenata, proizveli bismo 300 primalja u sljedećih 10 godina, dakle samo trećinu broja koji odlazi u mirovinu", ilustrira Podhorsky Štorek.

Interes za upis na taj studij prilično je velik, bio je među pet najpoželjnijih, iako su plaće primalja ispod usporedivih europskih država. Primalje u Hrvatskoj imaju plaću od 1500 do 1700 eura, ovisno o tome u kojoj razini zdravstvene zaštite rade, radu u smjenama i slično. U Sloveniji primaljska je plaća 2000 eura, a u Njemačkoj godišnje zarade oko 100.000 eura, ilustrira čelnica Komore.

Slično je s porođajem u kući, koji kod nas uopće nije reguliran.

- To je nekakav standard. Prema reguliranosti porođaja u kući možete vidjeti koliko je neka zemlja napredna jer se smatra ženskim i ljudskim pravom birati gdje ćeš roditi. Iako manje od jedan posto žena rađa kod kuće, u svim europskim zemljama imate uređen kućni porođaj - ističe Podhorsky Štorek.

Slovenija je to regulirala, dok se u Hrvatskoj toj temi još nije ni ozbiljno razgovaralo. U zakonodavstvu većine EU država predviđano je da primalja dolazi na kućni porođaj. Najprije o trudnici brine jedna primalja, a kad se približi porođaj, uz rodilju su dvije primalje. Prva koja stigne na porođaj obično nazove rodilište i kaže na kojoj se adresi odvija porođaj kako bi bolnica bila spremna za eventualni transfer u rodilište.

- Htjele bismo barem uz državno rodilište, negdje u krugu bolnice, započeti kako se obično započinje, osnivanjem kuće za rađanje i porodnog centra koji vode primalje. Tako se polako krene u potpunu primaljsku skrb - objašnjava Podhorsky Štorek.