U posljednjih pet godina godišnja potrošnja građana za lijekove koji se ne izdaju na recept povećala se za 30 posto, odnosno za 25 milijuna eura, što svjedoči o tome koliko su uz sva ostala poskupljenja rasli i troškovi za zdravlje. Još su 2019. godine građani u ljekarnama na račun bezreceptnih lijekova iz vlastitog džepa ostavili iznos od 80,3 milijuna eura, a u 2023. na ove su lijekove, najčešće one protiv visoke temperature i bolova, potrošili gotovo 105 milijuna eura.

Pojačano financijsko opterećenje osjetio je i zdravstveni sustav, jer se ukupna godišnja potrošnja na lijekove, s druge strane, povećala za čak pola milijarde eura, navodi se u izvješću Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) o potrošnji lijekova od 2019. do 2023. godine.

Biološki i bioslični lijekovi

Golem je rast financijske potrošnje zabilježen u skupini lijekova za zloćudne bolesti i imunološki sustav, koja se u petogodišnjem razdoblju udvostručila. Na ovu skupinu lijekova zdravstveni je sustav u 2019. godini trošio 291,5 milijun eura, a u 2023. godini 588,1 milijuna eura, što znači da se u tom razdoblju potrošnja povećala za 2,02 puta. Ovakav rast troškova liječenja onkoloških bolesnika ne čudi, ne samo stoga što učestalost zloćudnih bolesti raste već i zbog činjenice da su nam na raspolaganju novi biološki lijekovi.

- Navedeno se može objasniti povećanom upotrebom novih bioloških i biosličnih lijekova za liječenje neoplazmi i različitih autoimunih bolesti te drugih bolesti koje se sada učinkovitije liječe novim, biološkim lijekovima - ocjenjuju u HALMED-u.

Lijekovi iz te skupine imali su 2019. udjel od 29 posto u ukupnoj financijskoj potrošnji, a u 2023. dosegnuli su čak 38 posto. Pembrolizumab, koji se po potrošnji u eurima već godinama nalazi u samom vrhu, u 2023. zabilježio je rast potrošnje od 50 posto u odnosu prema prethodnoj godini. Dok ostali lijekovi bilježe rast godišnje potrošnje od oko 11 posto, lijekovi za onkološke bolesti rastu za oko 20 posto.

Gledajući potrošnju u tabletama, odnosno dnevnim dozama pojedinog lijeka, u petogodišnjem su razdoblju uglavnom svi na istim pozicijama, izuzev kolekalciferola, odnosno vitamina D, koji se probio na sam vrh ljestvice. Lijekovi koji su imali najveću potrošnju u tabletama u 2023. godini jesu lijekovi za kardiovaskularni sustav, prate ih lijekovi s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari, a zatim skupina lijekova koji djeluju na živčani sustav.

Tlak i srčane tegobe

Rast potrošnje lijekova za tlak i srčane tegobe kreće s oko 14 posto godišnje, a čini između 37 i 39 posto godišnje potrošnje svih lijekova. To se, kažu u Hrvatskoj agenciji za lijekove i medicinske proizvode, može objasniti epidemiološkim pokazateljima koji pokazuju da je povišeni krvni tlak najraširenija bolest današnjice te potrebom da se preventivno liječi ateroskleroza. U promatranom se razdoblju povećao broj odobrenih generičkih lijekova, nekim su lijekovima smanjene veleprodajne cijene, ali to nije znatno utjecalo na financijsku potrošnju koja je u razdoblju od 2019. do 2023. godine porasla za 19 posto. Potrošnja lijekova za probavni sustav narasla je u tih pet godina za 47 posto.

U ljekarnama se bez recepta najčešće kupovala acetilsalicilna kiselina, a zatim ibuprofen, a financijskom smislu građani su najviše potrošili na paracetamol - oko 9,5 milijuna eura godišnje te zatim na ibuprofen, oko osam milijuna eura. Na razne antiseptike iz džepova građana odlazi oko četiri milijuna eura godišnje, na kapi za nos 3,4 milijuna eura, a na antiseptičke vodice za ispiranje usta 2,6 milijuna eura.