U slučaju još jednog poremećaja u poljoprivrednoj proizvodnji, zbog više sile poput lockdowna ili eskalacije globalnih tarifnih sukoba, i hrvatska poljoprivredna proizvodnja i opskrba stanovništva hranom suočit će se s nepremostivim preprekama. Upozorila je na to u ponedjeljak Udruga prehrambene industrije i poljoprivrede Hrvatske udruge poslodavaca te dodala da je hrvatska poljoprivreda nekonkurentna, visoko zadužena i neproduktivna.

Nedovoljno površina

“Svi se kunemo u proizvodnju i povećanje proizvodnje, ali bez prihvaćanja činjenice gdje se trenutno nalazimo i zbog kojih razloga smo u ovoj poziciji, Hrvatska neće napraviti potrebne iskorake i dugoročno će biti prisiljena ovisiti o uvozu hrane za svoje građane, kao i sirovine za prehrambenu industriju", ističu u HUP-u.

Osim toga, HUP upozorava da je Hrvatska pri samom dnu Europske unije po izvozu hrane po glavi stanovnika te podsjeća na negativnu vanjskotrgovinsku bilancu Hrvatske u razmjeni hranom u iznosu od dvije milijarde eura. Također navode nedostatak poljoprivredne strategije koji se ogleda u činjenici da hrvatski građani trenutno subvencioniraju 163 poljoprivredne kulture u ekološkoj proizvodnji. Hrvatska je od ulaska u Europsku uniju uložila nevjerojatne iznose u ekološke pašnjake i livade i u ekstenzivno stočarstvo, napominju u HUP-u, iako je potpuno jasno da Hrvatska ne raspolaže dovoljnim poljoprivrednim površinama da bi taj oblik stočarstva rezultirao dovoljnim količinama mesa ili mlijeka za domaće potrebe, a kamoli stvaranje viškova koji bi služili za izvoz i smanjili cijenu mesa i mlijeka hrvatskim građanima.

“S hrvatskim površinama ekstenzivno stočarstvo i vrijednosti koje stvara nisu dovoljni za obnovu devastiranog stočnog fonda, izgradnju novih farmi, kupnju nove mehanizacije, razvoj sustava veterinarskih i agronomskih stručnjaka, centara za osjemenjivanje i razvoja genetskog materijala. Taj oblik poljoprivrede ne stvara dovoljno vrijednosti za održive prihode poljoprivrednicima niti može financirati vraćanje 100.000 hektara šikara u oranice", kažu u HUP-u.

BRUNO JOBST

Kao poseban problem i "primjer pogrešne politike" u udruzi poslodavaca ističu Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji, kako su naveli, sprječava hrvatske građane da zemljištem u svom vlasništvu subvencioniraju poljoprivrednu proizvodnju. Ističu da je sustav bodovanja za dodjelu poljoprivrednog zemljišta autodestruktivan te da tvrtkama koje imaju najuspješniju proizvodnju i preradu onemogućava pobjedu na natječajima.

Na sustav bodovanja za dodjelu državnog zemljišta upozorava i konzultantica za prehrambenu industriju i poljoprivredu Zvjezdana Blažić, koja kaže da je sustav bodovanja u potpunoj suprotnosti s proizvodnjom koja bi se trebala ostvariti na poljoprivrednom zemljištu te da je prepun administrativnih kriterija koji nemaju veze s poljoprivrednom proizvodnjom.

Moguća rješenja

“Državno zemljište treba imati primarnu funkciju, odnosno mora biti povezano s proizvodnjom hrane. Postoji veliko nezadovoljstvo i u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, i u HUP-u i među velikim poljoprivrednim proizvođačima načinom na koji se zemljište dodjeljuje. I doista je velik broj proizvođača izgubio na natječaju jer se nije bodovala proizvodnja, nego su kažnjavani zbog administrativnih propusta", navodi Zvjezdana Blažić.

Dodaje da je dodatan problem i što su OPG-ovi rizični klijenti bankama. Iz Ministarstva poljoprivrede su, podsjetimo, najavili izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu koje bi se trebale usvojiti u drugoj polovini godine.

Osim nekonkurentnosti, prezaduženosti i neproduktivnosti Blažić ističe i da je hrvatska poljoprivreda nedostatna jer više od 50 posto hrane uvozimo, a taj uvoz sve više raste. U slučaju eskalacije carinskog rata Blažić smatra da bi Hrvatska mogla imati probleme s opskrbom, no dok god funkcionira zajedničko europsko tržište, kaže, ne bi trebalo biti problema. Imamo zemlju, dovoljno vode i velik broj kvalitetnih proizvođača, stoga nema nikakvog razloga da ne proizvodimo sami hranu, kaže Blažić.

U HUP-u pak navode da je jedini put prema toliko spominjanoj samodostatnosti u proizvodnji hrane ulaganje u intenzivnu poljoprivredu, industrijsku proizvodnju zdrave hrane, navodnjavanje, povećanje prinosa po svakom hektru u svakoj vrsti proizvodnje, usvajanje novih tehnologija u proizvodnji i primjena precizne poljoprivrede, udruživanje proizvođača i njihovih resursa, borba protiv crne poljoprivrede. Svi naši zemljišni resursi, znanje, financijske potpore, zakoni i pravilnici moraju biti usmjereni k tom cilju, poručuju iz HUP-a.