Prošli je tjedan bio dobar za Domovinski pokret, ali završio je na loš način i iznova se potvrdilo u kakvim se ta stranka nalazi problemima.

Val odlazaka

U Saboru se raspravljalo o drugom čitanju izmjena Zakona o grobljima, koje je DP tražio kako bi se uklonilo takozvane četničke nadgrobne spomenike. Savjet za nacionalne manjine smanjio je za 200.000 eura državne dotacije tjedniku Novosti, što je također, barem djelomično, ispunjenje zahtjeva Domovinskog pokreta prema Vladi Andreja Plenkovića. Nadalje, u petak je objavljena anketa Crobarometar i rejting Domovinskog pokreta je, nakon četiri mjeseca uzastopnog rasta, sada 4,3 posto, dok je DOMiNO, stranka nastala odvajanjem od DP-a, na 2,5 posto. No, dan poslije je na vinkovačkom internetskom portalu Budica.info osvanulo priopćenje u kojem je četvero dotadašnjih članova Predsjedništva podružnice DP-a u Vinkovcima izvijestilo javnost da zajedno s još stotinu ljudi napuštaju stranku. Meta njihove kritike bio je Josip Krpan, predsjednik Domovinskog pokreta u Vinkovcima, koji se "prodao za jedno mjesto na listi". U još jednoj sredini je, dakle, došlo do sukoba unutar DP-a zbog predizborne koalicije s HDZ-om. Krpan je kao gradski vijećnik prije tek nešto više od godinu dana govorio da Hrvatsku "nijedna horda nije upropastila kao HDZ", a sada, eto, s tom strankom ide na lokalne izbore, i to nije moglo proći bez ikakvih posljedica. Odluka o podršci HDZ-ovim kandidatima gotovo da je uništila Domovinski pokret u Osječko-baranskoj županiji, gdje je nedavno također bilo značajnog osipanja članstva, a slično se dogodilo i u Šibeniku. DP je jučer demantirao spomenuto priopćenje, tvrdeći da je, "službenom provjerom članstva", ustanovljeno da je u Vinkovcima iz stranke otišlo samo 15 osoba. Ni 15, međutim, nije mala brojka, posebno stoga što je širom Hrvatske očigledno u tijeku novi val odlazaka iz Domovinskog pokreta.

“Tajnovite" liste

Ali, najbolji pokazatelj stanja u kojem je trenutačno stranka Ivana Penave bit će predstojeći lokalni izbori. Mnogo će o tome reći već i podaci o kanadidatima s kojima će na njima Domovinski pokret nastupiti.

U utorak u ponoć istječe rok za prikupljanje potpisa potrebnih za kandidaturu, znači da će Državno izborno povjerenstvo za koji dan proglasiti pravovaljane. Naravno, vodstva svih stranaka ne trebaju čekati informaciju DIP-a, ona već dulje znaju u kojim će se županijama, gradovima i općinama njihovi ljudi natjecati za izvršne dužnosti i predstavnička tijela. No, u Domovinskom pokretu je nemoguće službenim kanalima dobiti podatke o tome. Poslali smo u ponedjeljak upit, potvrđeno nam je u stranci da je on stigao, rečeno nam je u službi za odnose s javnošću da se prvo moraju obratiti nadređenima i to je bilo sve. Stranke uobičajeno žele da se što više zna o nominiranim izbornim kandidatima, ali Domovinski pokret je i što se toga tiče drukčiji. Možemo samo nagađati zašto DP taji koliko će imati kandidata i gdje, premda će DIP ionako uskoro sve objaviti. Razlog možda leži u činjenici da će, po svemu sudeći, dramatično pasti broj kandidata Domovinskog pokreta u odnosu na lokalne izbore 2021. Na osnovi vijesti u medijima i nekih neslužbenih izvora doznali smo da će DP imati svoje kandidate u tri, najviše četiri županije, deset do 15 gradova i još petnaestak općina. Neusporedivo je to s 2021., kada je Domovinski pokret, premda još vrlo mlada stranka, izišao na izbore u 15 županija i Zagrebu. I bilo je dosta uspjeha, DP je samostalno osvojio vijećničke mandate u Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Ličko-senjskoj, Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj, Brodsko-posavskoj, Zadarskoj, Osječko-baranjskoj i Splitskoj županiji, kao i u Zagrebu. O takvim rezultatima Domovinski pokret, stranka vladajuće koalicije na nacionalnoj razini, može sada samo sanjati. DP je 2021. ušao i u vijeća gradskih sjedišta niza županija, Velike Gorice, Siska, Karlovca, Koprivnice, Bjelovara, Gospića, Virovitice, Osijeka, Zadra...