Ovih dana u Hrvatskoj su epidemiološke službe ponovno zabilježile slučajeve uvezenih ospica, no dosad nije primijećeno njihovo širenje. Zbog pada procijepljenosti djece u posljednjih desetak godina mogu se očekivati nove epidemije, ne samo ospica, koje su najzaraznije, nego i rubeole, hripavca, a moguća je čak i ponovna pojava dječje paralize, upozorio je Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) u povodu Svjetskog tjedna cijepljenja.

U posljednjih je 50 godina, zahvaljujući cijepljenju, u svijetu spašeno 140 milijuna ljudskih života, svake minute njih šest. Unatoč tom medicinskom dostignuću trend cijepljenja stagnira, pa tako u 2023. godini u svijetu čak 22 milijuna djece nije primilo svoje prvo cjepivo protiv ospica.

- Cijepni obuhvat u Hrvatskoj u stalnom je padu, nikako da se vratimo da dobre obuhvate od 95 posto djece, kakve smo imali prije 15 godina. Što je više ulaza zaraznih bolesti u zemlju, u većem smo riziku. Nešto se mora brzo poduzeti da se ovakvo stanje popravi - upozorio je u utorak Kaić.

Govoreći na konferenciji za novinare o temi važnosti visoke i pravedne pokrivenosti populacije cijepljenjem, otkriva kako je najlošije stanje u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje je procijepljenost djece primarnim cjepivima oko 80 posto. Upozorava kako je posljednjih godina procijepljenost djece u padu i u Primorsko-goranskoj i Osječko-baranjskoj županiji. Roditelji najčešće izbjegavaju prvo cijepljenje protiv ospica, rubeole i mumpsa te docjepljivanje kombiniranim cjepivima 5 u 1.

Gripa je bolest koja može biti rizična za starije osobe, ali i manju djecu, a osobito onu s kroničnim bolestima. Gripa kod djece najčešće razvija neurološke komplikacije zbog kojih je potrebna hospitalizacija, ali mnogi roditelji i dalje nisu svjesni da bi morali cijepiti svoje kronično bolesno dijete protiv gripe te da bi se i sami morali cijepiti da ga zaštite, upozorava Goran Tešović, pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević".

- Žalosti da se djeca s komorbiditetima ne cijepe protiv gripe i završavaju u bolnici s respiratornim komplikacijama, pa čak i u jedinicama intenzivnog liječenja. Ne cijepe se ni članovi njihovih kućanstava, iako bi trebali - upozorava Tešović.

U institucijama koje zbrinjavaju djecu praksa cijepljenja protiv gripe je, s druge strane, zaživjela i iz takvih ustanova dosad u Infektivnu kliniku nije došlo ni jedno dijete s komplikacijama gripe.

- Starija je populacija posebno izložena komplikacijama ove zarazne bolesti, to više što većina ima šećernu bolest, kroničnu bolest bubrega, KOPB. Stariji od 65 morali bi se, prema kalendaru cijepljenja, docijepiti i protiv tetanusa, ali velika većina to ne zna, čude se kad ih doktor pozove da se cijepe i nerado se tom pozivu odazivaju - kaže obiteljska liječnica Valerija Bralić Lang.

Farmaceuti podsjećaju na važnost njihova sudjelovanja u procesu cijepljenja i edukacije stanovništva. U 19 zemalja EU-a, ali ne i Hrvatskoj, stanovnici se protiv gripe i pneumokoka cijepe u ljekarnama, a neke su uvele i cijepljenje pedijatrijskim cjepivima.

- Hrvatska je zrela za to. Pripremili smo i educirali oko 500 ljekarnika, a još 4000 članova komore moglo bi proći takvu edukaciju - zaključuje Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.