Klinička ispitivanja omogućavaju unaprjeđenje zdravstvenog sustava i pružanje vrhunske terapije pacijentima, kao i ekonomsku korist državi, no Hrvatska značajno zaostaje za prosjekom EU-a, stoga bi trebala otvoriti vrata stranim ulaganjima, smatraju farmaceutske kompanije.

U Hrvatskoj se godišnje pokrene 60-ak ispitivanja novih lijekova, što je po broju stanovnika gotovo upola manje od prosjeka EU-a i tri puta manje od razvijenih europskih država. Predrasude, nedovoljna financijska motivacija istraživača i visoka porezna opterećenja ograničavaju konkurentnost Hrvatske u privlačenju takvih ispitivanja, kažu u Inovativnoj farmaceutskoj industriji (iF!), udruzi koja predstavlja inovativne farmaceutske kompanije.

Trenutno je u Hrvatskoj aktivno oko 190 studija, klinički se ispituju novi lijekovi iz svih terapijskih područja, a najviše za onkološke, hematološke i imunološke indikacije, primjerice provodi se šest ispitivanja za Alzheimerovu bolest. U KBC-u Zagreb kažu da su lani potpisali 45 ugovora o kliničkim ispitivanjima novih lijekova, najviše za onkološke i hematološke bolesti. Najviše ih je u klinikama za unutarnje bolesti (16), bolesti srca i krvnih žila (šest), neurologiju (pet), te psihijatriju i psihološku medicinu (pet). Budući da su još uvijek prisutne predrasude o tzv. eksperimentima na ljudima, u farmaceutskoj industriji napominju kako je riječ o strogo kontroliranim procesima koje vode najbolji zdravstveni stručnjaci koji su u stalnom kontaktu s pacijentima radi poboljšanja ishoda liječenja. Napominju i da se u Hrvatskoj uglavnom provode klinička ispitivanja u trećoj fazi, kada je već dokazana učinkovitost i sigurnost lijeka.

Anketiranje liječnika pokazalo je da, uz pomanjkanje kadra, nisu adekvatno financijski motivirani jer im se iznimno zahtjevan dodatni angažman ne isplati zbog visokih poreznih opterećenja. Istraživači dobiju tek 20 do 30 posto naknada koje ulaze u njihov osnovni prihod i povećavaju im poreznu osnovicu, pa se glavninom prihoda podmiruju visoke stope poreznih obveza.

Javno dostupne informacije jednostavne za korištenje dostupne su odnedavno na linku FindMeCure, a Europska agencija za lijekove (EMA) u ožujku je pokrenula novu interaktivnu mapu EU-ovih kliničkih ispitivanja: https://euclinicaltrials.eu/search-for-clinical-trials/trial-map/?lang=en. Od 30. siječnja za sva klinička ispitivanja lijekova u EU provodi se centralizirani pregled i ocjena dokumentacije te se izdaje objedinjeno zajedničko odobrenje.

Hrvatski pacijenti sve duže čekaju na dostupnost novih terapija - nakon što EMA izda odobrenje za neki novi lijek, u prosjeku prođe 555 dana dok on dođe na listu HZZO-a. Što se tiče dostupnosti broja novih odobrenih molekula, u Hrvatskoj ih je dostupno samo 24 % i po tome smo sedma najgora članica EU-a. U Sloveniji je dostupno 42 % novih molekula, u Bugarskoj 43 %, a u Češkoj 62 %. Unatoč svemu tome, Hrvatska je u proteklih desetak godina ostvarila znatan napredak u dostupnosti inovativnih lijekova za rak, što pokazuje i smanjenje stope smrtnosti. Novi i bolji lijekovi protiv raka nastavit će dolaziti svake godine, što će zahtijevati trajnu investiciju.