Dodjela Zlatne penkale, nagrade koju dugi niz godina Hrvatska turistička zajednica dodjeljuje međunarodnim turističkim novinarima za radove o posebitosti Hrvatske, okupila je, ove godine u Istri, 28 najboljih, koji su Grand prix dobili u šest kategorija. Bila su ta tri istarska dana prigoda i za razgovor s Kristjanom Staničićem, direktorom Hrvatske turističke zajednice, ujedno i osobom sa značajnom međunarodnom reputacijom na stručnoj sceni globalnog turizma.

Uskrs je tradicionalna razdjelnica nakon koje kreće najvažniji dio turističke godine. Kakva su očekivanja?

- Uskrs tradicionalno znači i prvi veći priljev gostiju u hrvatske destinacije, a iskustva pokazuju da što je Uskrs kalendarski kasnije, i rezultati su bolji. Lani je Uskrs bio krajem ožujka te smo tijekom tog produženog vikenda imali više od 120.000 turističkih dolazaka i 381.000 noćenja. Kako je Uskrs ove godine dosta kasnije, tijekom tog produženog vikenda predviđamo i nešto veći turistički promet od lanjskog. Dakle, očekujemo pozitivan trend i pojačan promet, odnosno vrlo dobar doprinos Uskrsa ukupnim rezultatima ovogodišnje predsezone. Bit će to dobra uvertira za preostali dio turističke godine, koja će biti vrlo zahtjevna. To se ne odnosi samo na Hrvatsku, moramo znati da se sektor putovanja na globalnoj razini susreće s brojnim izazovima, a potrošači više nego ikad prije biraju destinacije na temelju cijene, a potom i po drugim parametrima kao što su sigurnost, kvaliteta ponude, ugodna klima i sve ostalo.

“Zauzdavanje” brojki

Prošli ste sve najznačajnije turističke sajmove, nakon kojih su se mogle čuti ocjene kako su najave dobre, no nedovoljno jasne za središnji, ljetni dio godine.

- Povratne informacije partnera sa stranih tržišta govore kako su first minute rezervacije prošle dobro, dok je za širu sliku, odnosno ocjenu, potrebno pričekati i last minute ponude. Logično s obzirom na izraženu želju potrošača da u ovim okolnostima inflacije i generalnog rasta cijena ostvare određene uštede. Glavni ljetni dio turističke godine vrlo je važan za ukupne rezultate hrvatskog turizma te sam siguran kako će svi turistički dionici uložiti maksimalne napore da ga odradimo na način koji će polučiti zadovoljavajuće rezultate.

Dulje se vrijeme, pa tako i kroz strateške dokumente, najavljuje svojevrsno "zauzdavanje" brojki. Isticali ste da je broj noćenja koji se približio 110 milijuna hrvatski maksimum.

- Potrebno je postići određeni odmak od pukog brojenja gostiju u turizmu. Naravno da je broj turista na destinaciji pokazatelj određenih trendova, ali dugoročno gledano, to ne smije biti krajnji cilj kojem trebamo težiti. Za početak, mjerilo uspješnosti mora nam biti cijela godina, a ne samo njen ljetni dio. Mjerilo uspješnosti nam mora biti i zadovoljstvo gosta posjetom Hrvatskoj, ali i zadovoljstvo lokalnog stanovništva. Kada govorimo o broju gostiju, poanta je bila poručiti kako u glavnim ljetnim mjesecima, s obzirom na trenutačno stanje kapaciteta i infrastrukturu, nije uputno težiti daljnjem rastu turističkog prometa, jer tako ugrožavamo održivost turizma. Drugim riječima, može Hrvatska tijekom godine ostvariti i nešto više od 110 milijuna turističkih noćenja, ali taj rast moramo isključivo tražiti u razdobljima pred i posezone.

Nije li onda logično da stagnacija, pa čak i pad broja noćenja, mogu biti zapravo – pozitivni?

- Teško je generalizirati jer se situacija razlikuje od regije do regije, odnosno od destinacije do destinacije ako govorimo o mikrorazini. Drugim riječima, ako i kada govorimo o broju gostiju, negdje je daljnji rast realan cilj, a negdje je stagnacija, rekao bih, poželjnija opcija. Upravo zato smo u sektoru turizma, uz svesrdnu podršku Vlade, usvojili određene zakonske okvire i pravilnike koji samim destinacijama omogućuju sustavno i pravilno upravljanje turizmom na svojemu području. To je suština pravog destinacijskog menadžmenta, modela u kojem svaka destinacija sama za sebe mora znati kakav turizam želi razvijati, koje goste privlačiti, što im nuditi i kako se pozicionirati na tržištu.

Stalno ističemo kako nam je potreban rast kvalitete, kako imamo nekoliko puta manji broj hotela od zemalja s kojima se želimo uspoređivati, a to su prije svih Italija, Francuska i Španjolska.

- Trenutačnu smještajnu strukturu Hrvatske, kada govorimo o komercijalnom segmentu, karakterizira oko 656.000 osnovnih kreveta u obiteljskom smještaju, oko 250.000 u kampovima i nešto više od 180.000 u hotelima. Rast kapaciteta prisutan je u svim vrstama smještaja, u obiteljskom smještaju izražen je najveći rast unazad nekoliko godina, dok je u segmentu hotela taj rast manje dinamičan, prvenstveno zbog zahtjevnosti takvih kapitalnih investicija i projekata, za čiju je realizaciju potrebno puno više vremena. Potrebni su nam novi hotelski kapaciteti i zato pozdravljam sve nove investicije i najave, kao i dolazak međunarodno prepoznatih brendova hotelskih lanaca, koji će nam, uz domaće, između ostalog, podići i renome kao destinaciji.

Autentična ponuda

Da bi rast mogao biti nastavljen, mnogo se pažnje posvećuje golemom "bazenu" kontinentalnog prostora, iako se često ističe da su postoci njegova udjela - simbolični.

- Promatramo li turistički promet ostvaren na godišnjoj razini, oko 95 posto prometa realizira se u jadranskim županijama, dok se preostalih oko 5 posto odnosi na kontinentalne županije i grad Zagreb. Dakle, jasno je kako je turizam u našoj zemlji najizraženiji na obali i otocima, no njegovim daljnjim razvojem na kontinentu možemo postići mnoge benefite. Osim poticanja ravnomjernijeg gospodarskog razvoja svih dijelova Hrvatske, na taj način možemo smanjiti i određene regionalne razlike, otvarati nova radna mjesta, realizirati cjelogodišnje poslovanje u turizmu, dok Hrvatsku još snažnije možemo predstavljati kao destinaciju s raznovrsnom i kvalitetnom ponudom, što u konačnici povećava konkurentnost naše zemlje na međunarodnom tržištu.

Kakve su refleksije provođenja zakona koji je primjerno posvećen otvorenju novih kapaciteta unutar privatnog smještaja?

- Promatrajući ukupno raspoložive smještajne kapacitete u komercijalnom segmentu hrvatskog turizma, obiteljski smještaj ostvaruje udio od 60 posto te upravo zbog toga važnim smatramo uvođenje programa oznake prepoznatljivosti obiteljskog smještaja s naglaskom na domaćinstva. Cilj je imati prepoznatljivu oznaku koja će jamčiti kvalitetu smještaja, privlačiti goste u destinaciju, odražavati autentičnost ponude, ali i koja će biti sinonim za gostoljubivost domaćina i kvalitetu pružene usluge. Baš su ti autohtoni domaćini konkurentska prednost naše zemlje u odnosu na ostale turističke destinacije.

Sugerirali ste da bi zauzdavanjem cijena zadržali konkurentnost.

- Razna tržišna istraživanja pokazuju kako je namjera putovanja, unatoč negativnom ekonomskom kontekstu, i dalje na visokoj razini, odnosno čak i većoj nego lani. Dakle, jasno nam je da su potencijalni putnici spremni štedjeti u drugim sferama života kako bi i dalje mogli realizirati svoja putovanja, ali će pritom posebnu pozornost pridavati cijenama, odnosno birat će one destinacije za koje procjenjuju da nude adekvatnu vrijednost za novac. Zato kontinuirano resorni ministar Tonči Glavina i ja pozivamo sektor na pametno formiranje cjenovne politike politike jer su cijene postale najvažniji kriterij za odabir destinacija, trenutačno možda važniji i od percepcije sigurnosti. Kao zemlja moramo učiniti apsolutno sve da steknemo percepciju destinacije koja nudi vrijednost za novac.

Uspjeh na kontinentu

Hrvatska je poznata kao cestovna destinacija, no stalan je rast avioturizma. Kakav se tu rast predviđa?

- Sukladno Godišnjem programu rada HTZ-a za 2025., predviđeno je više od 3,4 milijuna eura za strateška partnerstva s organizatorima putovanja i prijevoznicima. Cilj ovih suradnji jest povećati svijest o turističkom brendu Hrvatske obraćajući se potencijalnim gostima kroz zajedničke kampanje koje prate programe strateških partnera za Hrvatsku. Na ovaj način uspješno surađujemo s brojnim partnerima kao što su primjerice Croatia Airlines, easyJet, LOT, Volotea, Eurowings, TUI, jet2com, Ryanair i dr. Možemo reći da na ovaj način aktivno i izravno doprinosimo kontinuiranom jačanju zračne povezanosti naših destinacija, pa će tako Hrvatska, u ovom ljetnom redu letova, biti povezana sa 122 inozemna grada, odnosno očekujemo oko 485 aviolinija u domaćem i međunarodnom prometu, uz što se predviđa povećanje broja operacija putničkih zrakoplova od oko dva posto u odnosu na prošlogodišnji ljetni red letenja. Avioprijevoz vrlo je važan upravo u razdobljima pred i posezone, jer čini naše destinacije još dostupnijima na međunarodnom tržištu.

Zanimljiv skup u Karlovcu posvećen je zdravstvenom turizmu ruralnih područja. Fokus je na toplicama, sredinama koje u odnosu na jadranski turizam funkcioniraju poprilično anakrono, dok su u Sloveniji upravo takva mjesta generator cjelogodišnjeg turizma s značajnim?

- S obzirom na to da ne nudi sadržaje vezane uz more i obalu, specifičnost kontinentalnog turizma jest njegova usredotočenost na razvoj proizvoda i usluga iz različitih segmenata kao što su, primjerice, zdravstveni, ruralni, kulturni ili aktivni turizam. Naveli ste Sloveniju kao primjer, a ja ću istaknuti jedan naš nedavno otvoreni novi kompleks u Termama Tuhelj. Taj novoizgrađeni i u potpunosti renovirani kompleks, s obiteljskim paviljonom u središtu, ne predstavlja samo značajno ulaganje, to je jasna poruka da se i na kontinentu naše zemlje mogu razvijati uspješni projekti u zdravstvenom, wellness i obiteljskom turizmu.