Ratovi u Ukrajini i Palestini, Donald Trump i napeti odnosi između Vlade i predsjednika Republike – sve to pridonijelo je tome da će prvi ročnici vojni rok početi služiti tek u prosincu ove ili u siječnju sljedeće godine.

Naime, geopolitički događaji, izazvali su nužnost dorade dvaju već praktički dovršenih strateških dokumenata – Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga i Strategija obrane. Ova dva dokumenta nisu nužna za uvođenje vojnog roka, ali oni se moraju usuglašavati s predsjednikom Milanovićem. Oni su dio paketa zajedno s izmjenama Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama kojima se omogućava uvođenje vojnog roka. Sva ta četiri dokumenta moraju biti prvo usuglašeni između Vlade i Milanovića nakon čega bi se mogla sazvati sjednica Vijeća za obranu na kojoj će oni biti i formalno podržani. I tek nakon toga izmjene zakona idu na usvajanje u Sabor. O njima će se raspravljati u redovitoj saborskoj proceduri, što znači u dva čitanja. Prvo će se čitanje održati u srpnju, prije kraja proljetnog zasjedanja Sabora, a drugo u rujnu ili listopadu, kada bi izmjene trebale biti izglasane. Osim geopolitičkih promjena cijeli projekt usporili su i zategnuti odnosi Markova trga i Pantovčaka koji traju sada već gotovo pet godina. Stoga će prvi ročnici obući odore Hrvatske vojske skoro godinu dana kasnije nego što je planirano.

Služenje vojnog roka trajat će dva mjeseca u vojarnama u Kninu, Slunju i Požegi. Godišnje se predviđa pet naraštaja, a u svakom oko 800 ročnika. Za dva mjeseca oni će proći temeljno vojno osposobljavanje, a dobivat će i plaću od 1100 eura. Ta dva mjeseca računat će im se u radni staž. Služenje vojnog roka računat će im se i kao prednost pri eventualnom traženju zaposlenja u javnim i državnim službama. Usto, ako neki ročnik poželi ostati u Oružanim snagama to će mu biti omogućeno.

Oni koji će biti pozivani na služenje vojnog roka moći se se pozvati na priziv savjesti. Umjesto vojnog roka oni će služiti civilni. To će moći obaviti ili kroz sustav civilne zaštite ili u jedinicama lokalne samouprave. Ako bi služili u civilnoj zaštiti, to bi bilo u centrima u Splitu, Bizovcu i Jastrebarskom. Tamo bi proveli tri mjeseca, a naknada bi im bila 750 eura mjesečno. Oni koji bi civilni rok služili u općinama, gradovima i županijama, u njima bi proveli četiri mjeseca. Radno vrijeme bi im bilo osam sati, a bavili bi se poslovima kao što je uređenje prometnica i parkova.

Vlada je odustala od izmjena i dopuna Zakona o obrani kojima bi se dodatno precizirale ovlasti predsjednika RH nad Oružanim snagama. Naime, Ustav određuje da je predsjednik vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, ali se u mirnodopskim razdoblju njegove ovlasti definiraju Zakonom o obrani. Taj zakon Milanović izravno krši već skoro pet godina. Naime, zakonske odredbe obvezuju ga da kada koristi neka materijalna sredstva Oružanih snaga, to mora zatražiti od MORH-a, koji onda zahtjev prosljeđuje Glavnom stožeru. Međutim, Milanović od jeseni 2020. izdaje izravne zapovijedi kada želi koristiti helikopter ili brod.