Predsjednik Republike Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković konačno su se dogovorili oko toga da se održi sjednica Vijeća za obranu. Plenković je u četvrtak popodne na Pantovčak poslao nacrt Strategije obrane RH i nacrt Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga uz prijedlog da se ti dokumenti rasprave na sjednici Vijeća za obranu.

Udaljene pozicije

Nakon toga u petak su se oglasili s Pantovčaka priopćenjem u kojem piše da Milanović pozdravlja činjenicu što je Plenković prihvatio njegov prijedlog da se sazove sjednica Vijeća za obranu na kojoj će se raspravljati o ova dva dokumenta.

“Ured Predsjednika Republike Hrvatske zaprimio je nacrte spomenutih dokumenata koji će narednih tjedana biti analizirani kako bi se na sjednici Vijeća za obranu o istima mogla provesti temeljita rasprava. Predsjednik Republike suglasan je s prijedlogom premijera da se sjednica Vijeća za obranu održi tijekom mjeseca svibnja. Točan termin održavanja sjednice, te dodatne teme o kojima bi Vijeće za obranu trebalo raspravljati, kao što je prijedlog uvođenja obveznog vojnog roka, usuglasit će Ured Predsjednika Republike i Ured predsjednika Vlade RH", piše u priopćenju Ureda Predsjednika Republike. Nakon sjednice Vijeća za obranu ovi dokumenti bit će upućeni u formalnu proceduru donošenja, u skladu sa Zakonom o obrani.

Posljednja sjednica Vijeća za obranu održana je prije skoro tri i pol godine, početkom studenog 2021. To znači da ovo iznimno važno savjetodavno i koordinacijsko tijelo, kada je u pitanju obrambena politika, nije imalo sjednicu ni nakon što je 22. veljače 2022. Rusija napala Ukrajinu, a svijet došao na korak do izbijanja trećeg svjetskog rata. Na toj posljednjoj sjednici Vijeća za obranu održanoj 9. studenoga 2021. u Banskim dvorima, istog je dana na istom mjestu održana i sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost, dvije su strane bile na toliko udaljenim pozicijama da nisu bile sposobne usuglasiti se čak ni oko teksta priopćenja za javnost. Pa stoga priopćenja nije ni bilo. Plenković tada nije pristao da na Milanovićev prijedlog u priopćenje uđe formulacija da "materijalno stanje u Oružanim snagama nije zadovoljavajuće, te da je potrebno uložiti ozbiljne napore u cilju ravnomjernog razvoja svih grana i sastavnica Oružanih snaga". Nakon završetka sjednice Plenković i Milanović održali su odvojene konferencije za novinare na kojima su odgovornost prebacivali na drugu stranu. Od tada pa sve do sada nikakve sjednice Vijeća za obranu nije bilo.

Sukob iz 2020.

Na sjednici u svibnju bit će sigurno riječi i o uvođenju obveznog vojnog roka. Milanović, iako ima dosta zamjerki na samu ideju, načelno se ne protivi uvođenju vojnog roka, ali zahtijeva da se s njim i o tome raspravlja. Kako sada stvari stoje, prvi ročnici trebali bi započeti dvomjesečni služenje vojnog roka u prosincu ove, a najkasnije u siječnju sljedeće godine.

Sukob Vlade i Milanovića oko Oružanih snaga započeo je krajem ljeta 2020. nakon kontroverznog predsjednikova putovanja u Albaniju i susreta s tamošnjim premijerom Edijem Ramom. Nakon toga je Milanović prestao poštovati Zakon o obrani koji određuje da, kada koristi vojni helikopter ili brod, mora to zatražiti preko MORH-a, koji zahtjev prosljeđuje Glavnom stožeru, čiji načelnik onda izdaje zapovijed. Međutim, od te, 2020. Milanović vojsci izdaje izravne zapovijedi. Sukob je dostigao vrhunac kada je krajem 2021. tadašnji ministar obrane Mario Banožić nepotrebno i u političkom smislu krajnje uvredljivo odbio Milanovićev zahtjev da se ne umirovljuje zapovjednika Počasne zaštitne bojne (PZB), brigadira Elvisa Burčula. Zakonski gledano, Banožić je imao diskrecijsko pravo odlučiti hoće li ili ne umiroviti Burčula. Iako mu je Milanović jasno sugerirao da bi želio da on ostane na dužnosti, Banožić je zbog nepoznatog razloga ignorirao tu Milanovićevu želju.