Novi Zakon o strancima, koji je na snagu stupio 15. ožujka, donio je nedoumice oko zapošljavanja stranaca, konkretno dobivanja radnih dozvola na duže od tri mjeseca za strane radnike kod poduzetnika koji u šest mjeseci rada nisu ostvarili barem 10.000 eura prihoda. Problematičnim se nova odredba pokazala kod manjih hotelskih objekata, od kojih su neki uspjeli riješiti zapošljavanje stranih radnika, dok su se neki našli u nebranom grožđu i uoči samog početka sezone ne mogu do radne snage. "Kratki spoj" je nastao kod onih koji nisu odjavili fiskalnu blagajnu, pa je ispalo da su cijelu zimu radili. A prihoda, jasno, niotkuda. Međutim, činjenica je i da je Zakon stupio na snagu, no pravilnik koji bi brojne nedoumice riješio očekuje se tek krajem godine.

Samo fiskalizacija

Šime Klarić, predsjednik Udruge malih obiteljskih hotela (OMH), govoreći o novonastalnoj situaciji kazao je kako većina malih hotela radi čitave godine, međutim, dio hotelijera u manje razvijenim destinacijama, na otocima i slično, radi sezonski. Zapošljavaju mahom domaću radnu snagu, no kako je nje sve manje, zapošljavaju i strane radnike. Pojasnio je kako poduzetnik po novom, ako želi zaposliti stranca, mora dati dokaz o 10.000 eura prihoda u šest mjeseci koliko je radio. Jer to je preduvjet za pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ).

Kaako navode mali hotelijeri, HZZ kao dokaz da objekt jest ili nije radio priznaje samo odjavu fiskalizacije, no neki od malih hotela, iako nisu radili tijekom zime, blagajnu nisu odjavili i to im stvara problem.

- Mali hotelijeri traže da se kao dokaz da objekt nije radio prihvate i drugi dokumenti, primjerice da na e-Visitoru nema prijavljenih gostiju... S druge strane, hotelijeri će, ako na taj način ne uspiju riješiti ovu situaciju, u pravilu tražiti dozvole 3 + 3 mjeseca od MUP-a, s time da to opet za radnika znači određenu nesigurnost. Za očekivati je da će dio tih stranih radnika, umjesto u turizmu, posao tražiti negdje drugdje ako im se tamo može osigurati ugovor od 6 mjeseci. Također, to znači dvostruki trošak i posao i za hotelijera i za državu, odnosno MUP, čiji su djelatnici ionako prekapacitirani po pitanju izdavanja radnih dozvola. A kao treće, očekujemo da se s obzirom na to da sezone počinje, ovakvim slučajevima da prioritet pri rješavanju dozvola, a onda da se do kraja godine sve nedoumice riješe pravilnikom kako bismo u iduću godinu ušli pripremljeni - pojasnio je Klarić.

Novi okvir zapravo neće mnogo doticati velike sustave koji rade cijele godine, već više male subjekte poput manjih hotela, ali i ugostiteljske objekte koji su sezonskog karaktera.

Je li zakonodavac time htio omogućiti samozaposlenim paušalistima mogućnost zapošljavanja još nekog stranog radnika ili spriječiti praksu da se otvaraju nove firme i na njih zapošljava radnike, pitanje je, no očito je to za sobom povuklo i druge probleme.

Kako dokazati prihod

Hrvoje Margan, predsjednik Ceha ugostitelja Hrvatske obrtničke komore (HOK), dodao je kako je nejasno i kako će poduzetnik dokazivati tih famoznih 10.000 eura prihoda.

- Nema pravilnika koji bi dodatno tumačio zakon, a ako se netko toga pridržava, ispada da doista ne može zaposliti stranog radnika. Druga stvar je kako će poduzetnik dokazati tu vrijednost, da li po godišnjoj poreznoj prijavi, da li po PDV obrascu za šest mjeseci ili po nečem trećem. Dakle, pitanje je i koji je dokument pravovaljan da bi se to moglo prikazati - upozorio je predsjednik Ceha ugostitelja.

Dodajmo kako poslodavci u turističkoj branši upozoravaju i na još jednu novost koja je ostala visjeti u zraku. Naime, za svakog radnika iz trećih zemalja koje su označene kao migracijski visokorizične, trebaju dati bjanko zadužnicu u visini prosječne brutoplaće, no koliko se na terenu dade čuti, to još nitko ne traži te nije jasno kod koga je poslodavci trebaju deponirati.

Iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, poslali su pojašnjenje u kojem stoji kako su izmjene Zakona o strancima dodatno precizirale kriterije za odobravanje radnih dozvola sukladno potrebama tržišta rada, a kako bi se spriječile zlouporabe prethodno važećih fleksibilnih odredbi. "Novim pravilima onemogućile su se zlouporabe pojedinih poslodavaca, a s druge strane poslodavci koji uredno posluju i obavljaju gospodarsku aktivnost u Hrvatskoj imaju mogućnost korištenja radnih dozvola na razdoblje i do tri godine. Poslodavci koji zapošljavaju sezonski, što prepoznaje i Zakon o radu, imaju povećan intenzitet poslovnih aktivnosti tijekom određenog dijela godine, i ta sezonalnost će se uzeti u obzir u postupku izdavanja radnih dozvola. Kao i dosad, o svim otvorenim pitanjima razgovara se najprije s predstavnicima HUP-a, HGK i HOK-a. Napominjemo da je većina poslodavaca pravovremeno ishodila radne dozvole, početkom ove i krajem prošle godine, budući da je Zakon stupio na snagu 15. ožujka te nije dovela u pitanje poslovanje tijekom sezone. Napominjemo, kako i dalje za produljenje radnih dozvola i za sezonske dozvole do 90 dana nije potreban uvjet prometa", kažu u Ministarstvu.