Prosječnu tročlanu obitelj ove će godine blagdanska trpeza stajati najmanje 122,76 eura, a oni s dubljim džepom potrošit će u prosjeku 435,12 eura. Cijena srednje blagdanske košarice za obroke od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka za tročlanu obitelj iznosit će 256,47 eura, izračunali su u Nezavisnim hrvatskim sindikatima (NHS).

Blagdanska uskrsna košarica ove je godine, prema računici sindikata, i do 10 posto skuplja nego prošle godine, pa tako najskromnija košarica iznosi 122,76 eura, ili za oko pet posto više u odnosu na lanjskih 116,60 eura. Srednja je košarica poskupjela za osam posto, s 237,47 na 256,47 eura, a ona najbogatija s 395,55 na 435,12 eura ili za 10 posto. Rast cijena proizvoda koji se tradicionalno nalaze na stolu za Uskrs - šunke, jaja, mladog luka, pince i orehnjače - nešto je manji nego lani, no u sindikatu to tumače činjenicom da su veliki trgovački lanci ovih dana istaknuli velike akcijske ponude i sniženja proizvoda koji se tradicionalno kupuju za Uskrs. Cijene su u trgovinama nerijetko snižene i do 60 posto, što potvrđuje da su ti proizvodi unatoč popustu skuplji nego lani.

Akcijska ponuda

- Velika većina proizvoda iz naše blagdanske potrošačke košarice bila je obuhvaćena akcijskim ponudama. Sniženja pojedinih artikala dosezala su čak i do 60 posto, no vrijednost košarice i dalje je rasla - upozorila je u srijedu Izabela Delfa Mišić, gospodarska savjetnica NHS-a, na konferenciji za novinare.

Dokaz je to da su proizvodi na akcijskim ponudama i dalje skuplji nego lani te da je u Hrvatskoj prisutan kontinuirani rast cijena. Ono što se prije smatralo sniženjima, odnosno uštedom za kućne budžete, danas služi isključivo da bi se smanjila percepcija poskupljenja, tvrdi Mišić. Ističe također da bogatu košaricu predstavlja sve ono što se nekada smatralo standardom, odnosno tradicionalni obiteljski obroci od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka, koji uključuju nešto veći izbor hrane. Srednja košarica je ona skromnoga blagdanskog stola, dok su u izračunu skromne košarice u NHS-u uzeli u obzir samo proizvode kojima su cijene zaključane, pa su tu učinjeni veliki ustupci kako bi se i dalje zadržao duh uskrsne tradicije.

Cijene su prikupljane u različitim gradovima, u velikim trgovačkim lancima i na tržnicama, a sadržaj košarica razlikuje se po vrsti i kvaliteti mesa i ribe te po tome jesu li u košaricu uvršteni proizvodi poput kolača, slatkiša, grickalica i pića. Potrošačka je košarica, ističe Mišić, svojevrsni "ekonomski termometar" koji mjeri koliko si zaista građani svojim primanjima mogu priuštiti.

Skromna košarica u hrvatskoj prosječnoj netoplaći od 1392 eura zauzima udio od 8,82 posto, a ona bogata čak trećinu plaće, odnosno 31,26 posto. Udio uskrsne košarice još je veći u medijalnoj plaći od 1200 eura, gdje doseže 36 posto plaće, a kod minimalne plaće situacija je još gora. Za poreznog obveznika s prebivalištem u Zagrebu minimalna netoplaća iznosi 754 eura, pri čemu skromna košarica obuhvaća 16,27 posto, a bogata čak 57,66 posto plaće.

Luksuz

- Živimo u vremenu kada su akcije postale norme, a blagdanski stol luksuz - ocjenjuje Mišić te ističe kako treba pokrenuti raspravu o tome jesu li trgovci i dobavljači spremni prihvatiti nižu dobit od trenutačne.

Istraživanje o blagdanskoj potrošnji proveli su i JaTrgovac magazin i agencija Hendal, koji procjenjuju da će najveći dio građana, njih 20 posto, za nabavu uskrsnih namirnica potrošiti od 80 do 130 eura, a 16 posto građana planira za te dane izdvojiti samo 50 do 70 eura ili manje. Više je, međutim, onih koji će ovih blagdana potrošiti više od 130 eura – dok ih je u prijašnje dvije godine bilo pet posto, sada će više od toga minimalnog iznosa potrošiti oko 10 posto građana.

Četiri od pet hrvatskih građana planira napraviti tradicionalni uskrsni doručak ili ručak ove godine, i tu nema nikakvih osobitih promjena u odnosu na prethodna istraživanja. Moderni formati trgovine, hipermarketi i veliki trgovački lanci, i ove će godine biti mjesto opskrbe namirnicama za dvije trećine građana, ili njih 67 posto, dok će se 18 posto građana opsrkrbiti namirnicama iz domaće, vlastite proizvodnje. Samo osam posto građana kupovat će proizvode za blagdanski stol u malim prodavaonicama, kažu autori istraživanja. Tvrde također da je primjetan trend kontinuiranog pada kupnje na tržnicama, koji je nastavio silaznom putanjom jer je prije dvije godine tamo kupovalo 12 posto građana, lani oko osam posto, a ove godine tek šest posto građana.

Isto kao i lani, 59 posto građana pazit će koliko troše za ovu prigodu, dok njih 41 posto unatoč visokim cijenama ne namjerava štedjeti na uskrsnoj trpezi. 

GOJKO MITIĆ