Dva su mjeseca prošla od kada je Hrvatskom odjeknula vijest o 35.000 tona medicinskog i plastičnog otpada ilegalno odbačenog i zakopanog u napuštenim tvornicama i kamenolomu u Gospiću, Benkovcu i općini Bedekovčina, no stanovnici tih područja još nisu mirni. I sigurno neće biti mirni još neko vrijeme. Jer koliki su zapravo razmjeri ekološke štete zbog koje je tvrtka Tipos Resurs pod istragom Uskoka, još nitko ne može s punom sigurnošću reći. Ljudi koji ondje žive žele jasno znati koliko je zagađena voda koju piju, zrak koji udišu i tlo po kojem hodaju.

Njiva - ne, park - da?!

Istovremeno, u Hrvatskoj se odvija potencijalno iznimno opasan proces - prema tvrdnjama iz Udruge Sezam našoj zemlji prijeti niz novih "slučaja Gospić" i to - legalnih.

Osim toga, objašnjava nam predsjednik udruge Vatroslav Šrajer, priča je puno kompleksnija, a mogla bi završiti rasipanjem tvari koja se ne smije ni donijeti na poljoprivredno zemljište po gradskim parkovima i površinama za sport i rekreaciju i slobodno vrijeme.

PIXSELL

Riječ je, naime, o sadržaju Prijedloga pravilnika o HR gnojidbenim proizvodima koji je bio u e-Savjetovanju od 21. ožujka do 4. travnja. Konkretnije, ekološke aktiviste posebno je zabrinula pojava i definicija "uzgojnog supstrata za nepoljoprivredne namjene". Prije svega ističu paradoks u samoj formulaciji; funkcija uzgojnog supstrata po definiciji je nešto što se koristi za uzgoj bilja ili gljiva, no ovaj se "uzgojni supstrat", prema tom istom pravilniku, ne smije koristiti u poljoprivredi, odnosno za - uzgoj.

Zakon o gnojidbenim proizvodima u RH na snagu je stupio 15. travnja 2023., prema kojemu su EU gnojidbeni proizvod i HR gnojidbeni proizvod praktično u riječ jednako definirani, odnosno prenesena je definicija Uredbe (EU) 2019/1009, koja kaže da je to: "... tvar, smjesa, mikroorganizam ili bilo koji drugi materijal koji se primjenjuje ili je namijenjen primjeni na biljkama ili njihovoj rizosferi, ili na gljivama ili njihovoj mikosferi, ili koji je namijenjen da sačinjava rizosferu ili mikosferu, samostalno ili pomiješan s drugim materijalom, radi opskrbe biljaka ili gljiva hranjivima ili poboljšavanja učinkovitosti njihove ishrane".

- Nije nam jasno kako je moguće da unutar iste definicije imamo mogućnost da u Pravilniku postoji gnojidbeni proizvod koji ne može dobiti oznaku EU gnojidbeni proizvod. Ako je Pravilnik u direktnoj suprotnosti s EU pravilima, posljedica je da HR gnojidbeni proizvod ne može dobiti oznaku EU i ne može biti dio tržišta Europske unije - kažu u udruzi.

- Ono što je bitno istaknuti, činjenica je da EU Uredba 2019/1009 zabranjuje upotrebu "kanalizacijskog mulja" (mulj iz otpadnih voda, industrijski mulj i jaružni mulj, nap. a.) u kompostu, a Odluka Komisije 2022/1244 definira da se "kanalizacijski mulj" ne smije koristiti u uzgojnim supstratima i poboljšivačima tla, odnosno kao takav ne može dobiti znak za okoliš EU... Očita je namjera da znak HR bude ispod EU standarda i suprotan navedenoj uredbi i odluci - kažu iz udruge Sezam, koja je ostavila i detaljan komentar ispod spornog dodatka 1.D. Pravilnika u e-Savjetovanju.

Ocjena sukladnosti

Tim se dodatkom uzgojni supstrati dijele na dva podtipa: "uzgojne supstrate za poljoprivredne namjene" i sporne "uzgojne supstrate za nepoljoprivredne namjene". Potonji se ne smije upotrebljavati na poljoprivrednom zemljištu, odnosno "niti iznositi, deponirati, unositi u poljoprivredno zemljište". Nije to jedino ograničenje, dapače. Indikativna su i mjesta gdje ga je zabranjeno upotrebljavati, primjerice u vodozaštitnim područjima ili na zemljištu na kojem postoji opasnost od erozije ili površinskog ispiranja. Istovremeno, ono što očito ne smije na polje ili u blizinu vode, može se koristiti, primjerice, "u parkovima, na zelenim površinama ili površinama za sport, rekreaciju ili slobodno vrijeme" odnosno za "rekultivaciju rudnika gline, kamenoloma, degradiranih industrijskih lokacija ili napuštenih industrijskih područja".

- U Prijedlogu pravilnika navodi se da je uzgojni supstrat HR gnojidbeni proizvod čija je funkcija da u njemu rastu biljke i alge ili gljive. Stoga pojam uzgojnog supstrata za nepoljoprivredne namjene kao HR gnojidbenog proizvoda koji se ne smije upotrebljavati na poljoprivrednom zemljištu po svom određenju, funkciji i svrsi ne može ući u HR gnojidbene proizvode. Osim toga, nešto čija je svrha za nepoljoprivrednu namjenu kako definira predloženi pravilnik ne može niti biti gnojidbeni proizvod u nadležnosti Ministra za poljoprivrede - dodaju iz Sezama.

Uostalom, pitaju se, kakve veze gnojidba ima s napuštenim pogonima. Poizvodi li itko "gnojidbeni proizvod" koji se ne koristi za gnojidbu, nego se odlaže ili deponira po napuštenim postrojenjima, rudnicima, kamenolomima i slično? Hoće li se nešto uzgajati u napuštenim pogonima? Ako se usvoji pravilnik u ovakom obliku, kaže Šrajer, obratit će se Europskoj komisiji te zatražiti ocjenu sukladnosti s europskim propisima, ali i mišljenje o postojanju gnojidbenog proizvoda za nepoljoprivrednu namjenu. Proizvoda u koji se može dodati kanalizacijski industrijski i jaružni mulj, pa potom odložiti u staru tvornicu. Ako to domaćim nadležnim tijelima nije jasno, zaključuje naš sugovornik, pitat će Komisiju jesu li svjesni rizika da napušteni pogoni postaju legalna odlagališta mulja iz pročišćivača otpadnih voda.