Godinama se priča o većoj dostupnosti hrvatskih poljoprivrednih proizvoda u hrvatskom turizmu, no i dalje nema konkretnih rješenja, upozoravaju u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, koja je u Rovinju organizirala okrugli stol o povezivanju plave i zelene Hrvatske pod nazivom "Od sela do hotela - kako da domaća hrane dođe do turizma", na kojemu se nastojalo odgovoriti na pitanje može li se sadašnje loše stanje promijeniti i jesu li mogući poslovni modeli koji će osigurati bolju povezanost i dostupnost domaće hrane na trpezama hotela i restorana.

HPK u tom kontekstu vidi šansu za domaće male proizvođače, istaknuo je njegov predsjednik Mladen Jakopović.

- O povezivanju "zelene i plave njive" jako se dugo govori, a Hrvatska ima velik potencijal za povezivanje poljoprivrednog i turističkog sektora, no u provedbi su prisutna ograničenja vezana za nedostatnu razinu finalizacije i količine proizvoda koje poljoprivredno-prehrambeni sektor može ponuditi ugostiteljsko-turističkom sektoru, kao i nedovoljna angažiranost hotelijera i ugostitelja da na svojim jelovnicima zastupe više domaćih proizvoda - naveo je Jakopović. Dodao je da veliki hotelski lanci danas slabo koriste lokalno proizvedene proizvode u svojoj ponudi, uz pozitivne primjere u Međimurju i Istri, ali to, kaže, nije dovoljno.

- Hrvatski poljoprivredni proizvodi, posebno oni više vrijednosti, u ponudama hotela i restorana trebali bi biti nešto skuplji, a za to su nam potrebne udruge proizvođača koji će hotelima i restoranima osigurati stalnost opskrbe, što danas, nažalost, nije slučaj - upozorava profesor s Agronomskog fakulteta Ivo Grgić i dodaje da će poljoprivredni proizvod koji košta 10 eura turistička industrija prodati za 25.

Gordan Panić

- Turizam je jedan od najfinijih načina izvoza poljoprivrednih proizvoda, a turisti koji odsjedaju u hotelima i jedu u restoranima gosti su više platežne moći, koji će platiti domaću hranu i po višoj cijeni - navodi Grgić.

Prema procjenama Ive Grgića, manje od 15 posto domaćih poljoprivrednih proizvoda troši se u turizmu, dok ostalo otpada na domaću potrošnju i izvoz, a samo voća i povrća godišnje uvezemo za više od 300 milijuna eura. Istodobno nam deficit u vanjskotrgovinskoj poljoprivrednoj razmjeni iznosi dvije milijarde eura. Sad zamislite kakv bi bio efekt na domaću poljoprivredu da smo tih dvije milijarde eura koje smo potrošili na uvoz poljoprivrednih proizvoda uložili u domaću poljoprivrednu proizvdnju, kaže Grgić.

Kada bi se ugostiteljsko-turistički sektor više angažirao oko zastupljenosti domaće hrane u ponudi, a s druge strane osigurala dostupnost ponude proizvoda kroz kratke lance opskrbe hranom, dobiti bi bile višestruke, navode u Komori, a rješenje problema, kako je naglasio Jakopović, leži u povezivanju i udruživanju poljoprivrednika, zajedničkom nastupu na tržištu, brendiranju proizvoda, ali i uklanjanju administrativnih barijera koje ograničavaju distribucije proizvoda.

Hrvatska ima priliku pozicionirati se kao globalno konkurentna destinacija održivog turizma vodeći se filozofijom "misli lokalno", no za to nam je potreban redizajn razmišljanja o turizmu, istaknuo je Jakopović. Masovni turizam više nije u trendu, a turisti žele doživjeti destinaciju koju posjećuju, osjetiti autentičnost kulinarskog iskustva, kvalitetu hrane, sudjelovati u ubiranju plodova i pripremi hrane, što otvara nove prilike za raznovrsnije oblike turizma. Kako je naglasio, treba razmišljati o načinima na koje se može nagraditi ugostitelje i hotelijere koji nude isključivo hrvatske proizvode kroz porezne olakšice, dodatne zvjezdice.