Predsjednik Poljske Andrzej Duda nalazi se u službenom posjetu Hrvatskoj, a u utorak se odvojeno susreo sa svojim hrvatskim kolegom Zoranom Milanovićem i premijerom Hrvatske Andrejom Plenkovićem. Stajališta Dude i Plenkovića o tome kako će završiti rat u Ukrajini identična su, dok Milanović o tome ima svoje mišljenje.

Želja, na prognoza

- Rat u Ukrajini će, nažalost, završiti ne na pravedan način, jer to je nerealno. I vratit ćemo se prostoru realpolitike kakav nismo poznavali u zadnjih 30 godina. Ali to će biti jedini način da opstanemo. Rusija neće otići. Tamo je gdje jest. Rusija i Poljska u sljedećih sto godina neće biti prijatelji. Kažem sto godina, pedeset sigurno neće biti. I u takvim okolnostima morat ćemo živjeti. I za sam kraj: mi smo članica NATO-a. Bit ćemo prisutni tamo gdje je NATO prisutan. Bit ćemo prisutni u NATO članicama, ali preko toga ne - rekao je Milanović na zajedničkoj konferenciji za novinare.

S druge pak strane Duda nije ulazio u prognoze kako će ukrajinski rat završiti, ali je rekao kako bi on želio da taj završetak izgleda.

- Poljska želi da rat u Ukrajini završi pravednim i trajnim mirom. Da se to postigne, ključno je jačati europsku obranu, ali i kapacitete proizvodnje naoružanja - rekao je Duda.

Fraza o "pravednom i trajnom miru" u Ukrajini službeno je stajalište EU-a i većine zemalja članica, a njega podržava i Plenkovićeva Vlada. To se vidi i iz priopćenja koje je Ured Vlade poslao medijima, u kojem piše da su "Plenković i Duda razmijenili mišljenja o aktualnim globalnim izazovima, transatlantskim odnosima EU-a i SAD-a, važnosti daljnje potpore Ukrajini i postizanju pravednog i održivog mira".

Milanović je rekao da su stajališta dviju zemalja o pitanju Ukrajine poznata, te da nijedna od njih ne namjerava slati svoje vojnike i mirovnu misiju u Ukrajinu.

- Znate stavove jedne i druge strane. Mi ovdje nismo da bismo pregovarali ili tražili rješenje, jer to nije u našem mandatu i u moći, nego smo razgovarali - kazao je Milanović.

Što je BDP?

Duda je zahvalio Hrvatskoj na prisutnosti njezinih vojnika u kontingentu NATO-a u Poljskoj, čime se pokazuje "jedinstvo unutar tog saveza".

- Zamolio sam gospodina predsjednika da se broj hrvatskih vojnika s vremenom poveća jer tako pokazujemo da smo prisutni - rekao je Duda. Dodao je da je poslao službeni dopis glavnom tajniku NATO-a Marku Rutteu s pozivom da se na nadolazećem sastanku na vrhu saveza u Den Haagu u lipnju donese odluka o povećanju izdataka za obranu na najmanje tri posto BDP-a. Milanović je ponovno problematizirao taj postotak naglasivši da su i BDP i cijena naoružanja relativni pojmovi.

Milanović je rekao da o povećanju izdvajanja za naoružanje "sluša sigurno već 20 godina kroz razne forume i kroz NATO".- Tu je bitno definirati pojmove. Što je to BDP? Kako ga se računa? Nominalno ili po paritetu kupovne moći? Što uspoređujem? Granate koje Rusija proizvodi stoje par stotina dolara, a mi stojimo u redu kod Rheinmettala da ih za pet godina kupimo za pet ili šest tisuća dolara po sadašnjim cijenama. Hoćemo završiti na sedam posto BDP-a da bismo kupili određeni kvantum kinetičke energije koja onda predstavlja vojnu silu? To su užasno ozbiljna pitanja kada govorimo o nekakvim postocima izdvajanja iz BDP-a. Stvarnost nas demantira. Onda moramo govoriti prije svega što za određeni postotak možemo kupiti. Tenk košta 25 milijuna eura. Taj tenk je ugroziv i izbacuje ga se iz praktične uporabe protuoružjem koje košta 100.000. Nisam namjerno rekao 10.000 eura. Koji je smisao? - upitao je Milanović.