Novim Zakonom o mirovinskom osiguranju uvodi se trajni dodatak na mirovinu, kolokvijalno nazvan 13. mirovina, a prvi dodatak umirovljenicima bit će isplaćen u prosincu, najavio je ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić prilikom predstavljanja ključnih mjera novog zakona, koji, uz ostalo, predviđa povoljniju indeksaciju mirovina, ukidanje penalizacije prijevremenih mirovina sa 70 godina te rast invalidskih mirovina za deset posto, a onih najnižih za tri posto. Cilj mirovinske reforme je povećanje mirovina, pa bi prosječna mirovina do 2028. godine trebala porasti na 800 eura.

Trajno pravo

Trajni dodatak na mirovinu, odnosno 13. mirovina, ovisit će o godinama mirovinskog staža, a računat će se kao umnožak broja godina staža i iznosa koji će svake godine određivati Vlada, a odluku o visini vrijednosti godine staža za izračun godišnjeg dodatka Vlada će donijeti u listopadu, najavio je Piletić, naglasivši da će sasvim sigurno biti veći od pet eura.

“Svi koji su iznosili kalkulacije o pet eura, nisu pogodili. Iznos neće biti ni minimalan ni simboličan. Pri donošenju odluke o visini vrijednosti po godini staža vodit ćemo se dvama načelima - održivošću proračuna i ispunjavanjem cilja za povećanje mirovine. Ako stopa indeksacije ne bude onakva kakvu smo priželjkivali i predvidjeli, onda će na kraju godine intervenirati Vlada ovim dodatkom", naveo je ministar, dodavši da će se godišnji dodatak odnositi na sve umirovljenike, odnosno da neće biti cenzusa. Istaknuo je da se godišnjim dodatkom na mirovinu želi naglasiti što duži ostanak u svijetu rada i što kasniji odlazak u mirovinu. Mirovinski dodatak tako više neće biti u sklopu Vladinih paketa mjera pomoći građanima za prevladavanje inflatornih pritisaka, kojih je dosad isplaćeno 11, u vrijednosti od 773 milijuna eura, nego trajno mirovinsko pravo.

Novim zakonom uvodi se i nova, povoljnija formula usklađivanja mirovina s rastom plaća i inflacijom, koja će umjesto dosadašnjih 70:30 iznositi 80:15, pri čemu će se gledati onaj iznos rasta koji je povoljniji – cijena ili plaća, pojasnio je Piletić. S obzirom na to da se mirovine usklađuju dva puta godišnje, u siječnju i srpnju, prema promjenama indeksa potrošačkih cijena i prosječne plaće u prethodnom polugodištu, umirovljenici će povećane mirovine dobiti tek najesen, odnosno na mirovini za kolovoz, koja se isplaćuje u rujnu. Podsjetimo, siječanjsko usklađivanje, koje je iznosilo 3,03 posto, umirovljenicima će se isplatiti u travnju za ožujak, sa zaostatcima za siječanj i veljaču.

RASHODI ZA MIROVINE

No, kako nije realno očekivati da će plaće nastaviti rasti brzinom kao prošlih godina, a i inflacija pokazuje znakove usporavanja, ne očekuje se znatniji porast mirovina unatoč povoljnijem indeksu. Prema izračunu analitičara Željka Šempera, povećanje mirovina iznosit će 18,41 euro, što je samo 1,61 euro više od siječanjskog usklađivanja, kada su mirovine porasle za 16,80 eura. Umirovljeničke udruge stoga su tražile usklađivanje prema stopostotnoj stopi, ali prema većem parametru, što je u siječnju, primjerice, bio rast plaća od 3,6 posto, pa bi mirovne tako porasle za 19,96 eura.

Novina je i da se ukidaju dosadašnja ograničenja za ostanak u svijetu rada i nakon odlaska u starosnu mirovinu jer će se bonifikacija moći dobiti neovisno o godinama staža, a moći će se dobiti i za razdoblje rada duže od pet godina uz uvjet minimalne dobi od 65 godina. Trenutno je uvjet 35 godina radnog staža, čime se može ostvariti maksimalno 27 posto veća mirovina. Umirovljenici sada mogu raditi pola radnog vremena uz isplatu cijele mirovine, a Vlada uvodi mogućnost rada na puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine, ali nakon 65. godine, a tu će mogućnost sada dobiti i obrtnici i samostalne profesije.

Dodatni staž

Također se svim korisnicima prijevremene starosne mirovine ukida penalizacija kada navrše 70 godina, odnosno umanjenje mirovine zbog ranijeg umirovljenja u odnosu prema uvjetima za starosnu mirovinu, i tom će mjerom biti obuhvaćeno 120 tisuća umirovljenika, a mirovina će im porasti za prosječno 55 eura. Ukidanje penalizacije odnosit će se na sve dosadašnje umirovljenike koji imaju 70 godina, kao i na nove.

PROSJEČNA MIROVINA

“Novi Zakon o mirovinskom osiguranju ima za cilj povećanje mirovina i nastavak održivosti mirovinskog sustava s ključnim mjerama prilagodbe demografskim kretanjima i ekonomskim izazovima. Novi zakon obuhvaća umirovljenike, ali i sve osiguranike. Svjesni promjena na tržištu rada, u fokus stavljamo i još uvijek kratak prosječni staž od 31 godinu, ali ako uzmemo nove umirovljenike, posljednje dvije godine vidimo tendenciju porasta na 33,8 godina", rekao je ministar, dodavši da su u Vladi svjesni i velikog udjela umirovljenika u mlađim dobnim skupinama, razdoblja korištenja mirovina i malog broja onih sa stažem od 40 i više godina.

Nadalje, povećava se dodatni staž za svako rođeno ili posvojeno dijete sa šest na 12 mjeseci. Piletić kaže da je ta mjera demografska i mirovinska s ciljem smanjivanja rodnog jaza između mirovina žena i muškaraca. Ta će godina dana dodanog mirovinskog staža rezultirati s prosječno tri posto većim mirovinama po djetetu, ističe Piletić. No umirovljeničke udruge upozoravaju da se time diskriminiraju majke umirovljene prije 2019. godine, koje ne dobivaju dodatni staž.

Planira se da novi zakon na snagu stupi u srpnju.