Aleksandra Jozić-Ileković mogla je kao predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa još tri godine mjesečno primati plaću u iznosu četiri tisuće eura, ali u četvrtak je podnijela ostavku zato što je smatrala da ne može taj posao obavljati na način kako je mislila da treba. Uoči sjednice Antikorupcijskog vijeća, na kojoj je predstavila izvješće o tome koje je mjere protiv korupcije poduzelo Povjerenstvo, Aleksandra Jozić-Ileković je u saborskom Odboru za izbor i imenovanja predala neopozivu ostavku i tako je produbljena ili je možda završila kriza u funkcioniranju tijela koje je ona vodila od veljače 2023. godine. Predsjednica je, naime, prije mjesec dana pisala Saboru tvrdeći da dvoje članova Povjerenstva opstruiraju njegov rad, ali svih četvero članova svojim ju je dopisom demantiralo. Moguće je stoga da je ona bila problem i da će nakon izbora novog predsjednika Povjerenstvo prestati biti tema u javnom prosturu. HDZ, čiji je izbor bila Aleksandra Jozić-Ileković, sada zastupa stav da je u Povjerenstvu isključivo došlo do narušavanja međuljudskih odnosa, da se predsjednica i članovi jednostavno nisu trpjeli. Lijevo-liberalna oporba pak govori o logičnom slijedu namjerne eutanizacije Povjerenstva u režiji HDZ-a.

Aleksandra Jozić-Ileković nije odmah na početku sjednice Antikorpcijskog vijeća informirala prisutne i javnost da je dala ostavku, nego je sudjelovala u raspravi i pokušavala objasniti što je, preme njezinu mišljenju, prepreka zadovoljavajućem funkcioniranju Povjerenstva. Predsjednica Antikorupcijskog vijeća Mirela Ahmetović (SDP) bila je ta koja je nakon sat vremana objavila vijest o ostavci Aleksandre Jozić-Ileković, koja ju je potom potvrdila. Ona je, zbog nedostataka u Zakonu o sprječavanju interesa, zaključila da ne može surađivati s ljudima koji su se protupravno ponašali. Navela je primjere: da članica Nika Nodilo Lakoš već devet mjeseci odbija išta učiniti u predmetu za koji je zadužena, a odnosi se na odlazak predsjednika Zorana Milanovića na nogometnu utakmicu u inozemstvu, te da se Igor Lukač htio umiješati u upravni spor na strani državnog dužnosnika kojeg je Povjerenstvo kaznilo.

- Moja je uloga bila da budem primus inter pares, s vrlo oskudnim zakonskim ovlastima. Predsjednik nije šef članovima tog tijela, a ni predstojniku ureda, jer ga bira i razrješuje Povjerenstvo. Tako da sam ja samo sastavljala dnevne redove, sudjelovala na radnim sastancima i, kao i ostali članovi, održavala edukacije i okrugle stolove. Apsolutno sam odgovorna bila jedino za financijsko poslovanje Povjerenstva. Teško je raditi u kolektivnom tijelu s ljudima koje ne biraš niti poznaješ. Moralo bi se jasno znati tko što radi - rekla je Aleksandra Jozić-Ileković na sjednici Antikorupcijskog vijeća.

Poslije je u izjavi istaknula da se “mora napraviti konkretna i ozbiljna intervencija u Zakonu o sprječavanju sukoba interesa jer struktura na kojoj on počiva nije dobra”. Promjenom Poslovnika ne bi se, upozorila je, ništa riješilo, jer je njime uređen način rada Povjerenstva, a ne ovlasti unutar njega. Novinarima je rekla i da kao predsjednica Povjerenstva nije bila izložena političkim pritiscima, da nije bilo lobiranja za neku odluku i da ona govori o “unutrašnjim pritiscima”.

- Povlačim se iz javnih poslova, nastavit ću raditi u jednom sasvim drugom sektoru, ali zasad nemam opciju B, nisam si još ništa “zrihtala” - kazala je Jozić-Ileković.

Ministar Damir Habijan izrazio je iznenađenje zbog njezine ostavke, a predsjednik Sabora Gordan Jandroković misli da je izlaz ipak bio u izmjeni Poslovnika.

- Vidjelo se nakon pisama nje i zatim četvero članova da su u Povjerenstvu narušeni međuljudski odnosi, da očito nema mehanizama kako da oni prevladaju te svoje konflikte. Ali oni imaju svoj Poslovnik o radu i nije mi jasno zašto nisu predložili da ga se promijeni ako njih petero nisu bili u stanju funkcionirati kao tim i donositi odluke - čudio se Jandroković.