Gotovo trećina građana Hrvatske (29 %) uzima dodatke prehrani, pri čemu 18 posto odraslih i dvostruko više djece – njih čak 41 posto, što može biti očekivano s obzirom na povećane potrebe za određenim vitaminima u najranijoj dobi. Dodatke prehrani gotovo podjednako uzimaju žene (30 %) i muškarci (27 %), a najveći broj korisnika bilježi se u Zagrebu i okolici (35 %), a najmanje su zastupljene Lika i Banovina (10 %). Ti su podatci rezultati istraživanja koje je provela Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Istraživanje je predstavljeno u povodu predstavljanja nove informativno-edukativne kampanje Safe2Eat, kojom Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) potrošačima približava teme sigurnosti hrane i potiče ih da kritički promišljaju o onome što jedu. Kampanja ove godine obuhvaća 23 europske zemlje, a u Hrvatskoj je petu godinu zaredom provodi HAPIH. Uz druge teme relevantne potrošačima, kao što su pravilno rukovanje hranom, oznake na hrani, bolesti koje se njome prenose, otpad od hrane i nova hrana, kampanja u Hrvatskoj ove se godine bavi i novom, sve aktualnijom, temom - dodatcima prehrani.

Dodatci prehrani, čiji sastojci mogu uključivati vitamine, minerale, biljne ekstrakte, mikroorganizme i druge bioaktivne tvari, sve su češći u svakodnevnoj prehrani građana. Kako je pokazalo istraživanje, od dodataka prehrani najčešće se koriste vitamini i multivitamini, osobito D3 kapi i kombinacije s probioticima. Odrasli češće biraju još magnezij, željezo i kombinacije poput vitamin C + cink, a djeca češće uzimaju sirupe za jačanje imuniteta i multivitaminsko-probiotičke čokoladice.

Globalno tržište dodataka prehrani ubrzano raste. Prema istraživanju Polaris Market Researcha procjenjuje se da će vrijednost tržišta, koja je 2023. iznosila gotovo 179 milijardi dolara, rasti po stopi od 8,8 posto godišnje do 2032. Rast bilježi i Hrvatska, jer se pokazalo da Ministarstvo zdravstva godišnje zaprimi i do 1100 zahtjeva za registraciju novih dodataka prehrani, a njihov je broj u posljednjih pet godina porastao za 30 posto. S porastom konzumacije dodataka prehrani raste, međutim, i broj pitanja potrošača o njihovoj sigurnosti, učinkovitosti i primjeni.

“Zbog sve veće ponude i često neprovjerenih informacija u javnom prostoru potrošači nisu sigurni što od dodataka prehrani uzimati, gdje ih sigurno kupovati i jesu li im ti proizvodi uopće potrebni. Zato smo ovu temu uključili u kampanju s aspekta sigurnosti, kako bismo im pružili jasne, znanstveno utemeljene informacije", istaknuo je dr. sc. Krunoslav Karalić, v. d. ravnatelja HAPIH-a. Dodao je i kako će o ovoj i drugim aktualnim temama iz prehrambenog sektora stručnjaci dublje raspravljati na konferenciji FOODCOOLTOUR ovog svibnja u Osijeku.

USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

U razgovoru o dodatcima prehrani stručnjaci su istaknuli najvažnije smjernice za njihovu sigurnu i odgovornu konzumaciju.

“Dodatci prehrani ne zamjenjuju uravnoteženu prehranu. Njihova primjena treba biti ciljana, kada zaista postoje povećane potrebe ili manjak određenih nutrijenata. Većinu hranjivih tvari moguće je unijeti kvalitetnom prehranom, no postoje iznimke poput vitamina D. Iznimno je važno da se ljudi sa zdravstvenim problemima konzultiraju s nutricionistom, a ne da uvode dodatke prehrani samoinicijativno ili savjet traže na internetu i društvenim mrežama", upozorila je prof. dr. sc. Ines Banjari, redovita profesorica iz područja nutricionizma s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek.

Važno je i pravilno doziranje. "Dodatci prehrani su koncentrirani izvor hranjivih sastojaka i potpadaju pod Zakon o hrani. Upravo zbog te kategorizacije potrošači ponekad mogu pretjerati s dnevnim unosom određenog dodatka prehrani. Bitno je znati koje dodatke prehrani kupiti i zašto, pažljivo čitati deklaracije i ne prekoračivati preporučene dnevne doze. Uvijek birajte kupnju u provjerenim trgovinama i ljekarnama. Kupnja preko neprovjerenih internetskih stranica i društvenih mreža zahtijeva dodatni oprez jer se može dogoditi da proizvodi nisu zdravstveno ispravni, nemaju odgovarajuću kvalitetu i način deklariranja te nisu prijavljeni u sustav monitoringa pri Ministarstvu zdravstva. Ako dođe do pojedinih interakcija, mogu se pojaviti i nuspojave, među kojima su najčešće probavne smetnje i osip", upozorila je dr. sc. Lea Pollak, voditeljica Odjela za dodatke prehrani, biološki aktivne i psihoaktivne tvari pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.