Što donose promjene Zakona o grobljima? Gradovi i općine odredit će mjesta za prosipanje pepela
Neodržavana grobna mjesta upravitelj groblja moći će urediti i ispostaviti račun
Nakon gotovo tri desetljeća mijenja se Zakon o grobljima, a jedna od novosti koje zakonske izmjene donose jest mogućnost uklanjanja spomenika poput mauzoleja Vukašina Šoškočanina u Borovu Selu. Groblja i krematoriji ostat će - kao i dosad - u vlasništvu gradova i općina, no novi Zakon donosi skraćivanje rokova za premještanje posmrtnih ostataka te skraćivanje razdoblja između dvaju ukopa na isto grobno mjesto. Osim toga, novost je i da će se pepeo kremirane osobe moći prosipati i izvan groblja, no gradovi i općine morat će definirati gdje je to dozvoljeno.
Kraći rokovi
Kao i dosad, grobno mjesto za koje grobna naknada nije plaćena deset godina smatrat će se napuštenim i moći će se ponovno dodijeliti na korištenje. Dosad se to moglo učiniti tek nakon proteka petnaest godina od posljednjeg ukopa u grob, odnosno nakon proteka trideset godina od ukopa u grobnicu, a u novom se Zakonu ti rokovi skraćuju deset, odnosno 20 godina. Zakonom o grobljima propisuje se i razdoblje između dvaju pokopa na isto grobno mjesto - po novom bi se posmrtni ostaci koji se nalaze u grobu mogli spustiti u produbljenje groba nakon proteka 10 godina od ukopa, a premještanje posmrtnih ostataka u grobnici radi oslobađanja ukopnog mjesta za novi ukop može se obaviti nakon proteka 20 godina od ukopa u grobnicu, ali pritom moraju biti ostvareni i drugi uvjeti, primjerice da se tijelo u dovoljnoj mjeri razgradilo. Predviđeno je i kraće razdoblje za mogućnost premještanja groblja ako je to potrebno - 30 godina od posljednjeg ukopa, umjesto dosadašnjih 100 godina, no ako je to potrebno radi izgradnje građevine ili izvođenja radova u interesu Republike Hrvatske, groblje se može premjestiti i za 10 godina.
Upravitelji groblja zadovoljni su predloženim zakonskim izmjenama, napose činjenicom da se konačno mijenja zakon donesen 1998. godine. Kako kazuje direktor zadarskih Nasada, Josip Krnčević, bilo je i vrijeme za to. No, dodaje, kao i sa svakim novim zakonom, tek će se nakon implementacije u sustav pokazati jesu Ii nove odredbe bolje za korisnike grobnih mjesta, ali i za poslovanje upravitelja groblja. A potonji mahom posebno pozdravljaju obvezu dostave rješenja o nasljeđivanju po službenoj dužnosti upravama groblja te skraćivanje rokova, koji su im u dosadašnjem svakodnevnom poslovanju bili velika prepreku, što potvrđuje i direktor osječkog Ukopa, Vedran Novokmet.
- Dobro je da je došla promjena Zakona jer će poslije izmjena Zakona o grobljima doći do izmjena Zakona o pogrebničkoj djelatnosti, gdje će se isto neke stvari morati revidirati - ističe Novokmet, a njegove riječi potvrđuje i direktorica riječkog komunalnog društva Kozala, Nives Torbarina.
- Budući da je od donošenja važećeg Zakona o grobljima proteklo više od 25 godina, pozdravljamo sve promjene kojima se pobliže i detaljnije uređuje postupanje na grobljima, prava i obveze upravitelja groblja i korisnika grobnih mjesta, kao i obvezna dostava rješenja o nasljeđivanju po službenoj dužnosti upravama groblja - ističe Torbarina.
Grobna naknada
Kada je riječ o skraćivanju rokova za ponovno korištenje napuštenih grobnih mjesta, direktori naglašavaju da će se tako ubrzati dodjela na ponovno korištenje napuštenih grobnih mjesta, a navedeno skraćivanje roka možda će dovesti do toga da korisnici grobnih mjesta urednije podmiruju grobnu naknadu. Unatoč plaćanju godišnje grobne naknade, ako se grobna mjesta ne budu održavala u skladu s propisima, sukladno Zakonu o grobljima koji je sada u saborskoj proceduri, upravitelj groblja moći će samostalno urediti grobno mjesto i korisniku ispostaviti račun.
Godišnju grobnu naknadu koja se plaća za održavanje zajedničkih dijelova groblja - što se odnosi na utrošak vode, odvoz smeća, čišćenje pristupnih staza i uređenje zelenih površina - riječka komunalna tvrtka Kozala, koje upravlja s osam groblja na kojima su do kraja 2024. godine pokopana ukupno 166.182 pokojnika, godišnju grobnu naknadu zaračunava u iznosu od 52 eura za grobove i grobnice, 34 eura za niše, 26 eura za pretince, odnosno 76 eura za kapele i mauzoleje. Godišnje grobne naknade u Rijeci znatno ne odstupaju od drugih gradova - u Zadru se godišnja grobna naknada kreće u rasponu od 20 do 40 eura, u Puli od 20 do 32 eura, dok se u Osijeku godišnja naknada za gradska groblja plaća po metru četvornom, od četiri do osam eura.
- Većina podmiruje godišnju grobnu naknadu, većina je građana odgovorna, ali uvijek se nađe netko tko ne plaća - kazuje direktor osječkog Ukopa.
- U takvim slučajevima imamo povjerenstvo koje se sastoji od naših upravitelja groblja, ovisno o lokaciji. Pretežito je slučaj da ljudi ne plaćaju godišnju grobnu naknadu, pa nakon proteka 10 godina mi taj grob ponovno možemo dati na korištenje našoj tvrtki, međutim, u tom periodu izlazimo u susret pa, na primjer, ako se dogodi smrtni slučaj u devetoj godini, čak možda i u desetoj, građani kažu da su zaboravili, pa sve moraju platiti sukladno našem pravilniku, s kamatama. A što se tiče napuštenih grobnih mjesta, pozdravio bih odluku Ministarstva hrvatskih branitelja, koje je za grobove branitelje koji nemaju obitelji zakonom odredilo da se općine i gradovi moraju brinuti za njih. Oni ne plaćaju godišnju grobnu naknadu i izuzeti su iz ovog slučaja da se grobno mjesto oduzima ako se godišnja grobna naknada ne plaća 10 godina. Mi imamo takvih 15, 20 grobnih mjesta, koja redovito održavamo - kazuje direktor Vedran Novokmet.
Kremiranje
Dodatna novost koju donosi novi Zakon o grobljima je to što će se pepeo kremirane osobe moći prosipati na za to predviđenim mjestima, a u nadležnosti gradova i općina je da odluče gdje će to biti dozvoljeno. U Hrvatskoj postoje samo dva krematorija, u Zagrebu i Osijeku, a treći bi se za četiri do pet godina trebao početi graditi na šibenskom groblju Kvanj. Vrijednost projekta u ovom se trenutku procjenjuje na desetak milijuna eura.
Osječki krematori otvoren je prije četiri godine, a kako kazuje direktor Ukopa, Vedran Novokmet, godišnje obave od 250 do 300 kremacija.
- Osim tijela pokojnika, imamo ugovor s osječkom i požeškom bolnicom, pa spaljujemo i anatomski otpad. Što se tiče tradicionalnih pokopa, njih je godišnje od 1500 do 1700. S obzirom na to da je kremacija jedna od novijih usluga koje Ukop pruža, u stalnom je porastu zanimanje građana, što zbog osobnih uvjerenja, što zbog same cijene kremacije u odnosu na tradicionalni pokop. Pepeo kremirane osobe može se prosipati besplatno kod nas u ružičnjak, a, naravno, može se urna staviti u kolumbarij, u klasičnu grobnicu ili u kasetu. Prema važećem Zakonu o grobljima, urna se morala položiti unutar ograde groblja. Međutim, novim izmjenama Zakona, zakonodavac ostavlja mogućnost jedinicama lokalne/regionalne samouprave da donesu akt kojim će regulirati na kojim se mjestima pepeo može prosipati - naglašava Novokmet.
Usporedbe radi, u Zadru u kojem već cijelo desetljeće nedostaje grobnih mjesta, gradska uprava odbila je inicijativu oporbe o gradnji krematorija, a umjesto toga grade Novo gradsko groblje.
Registri umrlih
Još jedna novost koju donosi novi Zakon o grobljima obveza je vođenja registra umrlih i grobnih očevidnika - oni će biti dostupni javnosti, a djelomično i javno objavljeni kako bi građani bili upoznati s brojem slobodnih grobnih mjesta i korisnicima postojećih. Cilj je, kako su naveli u Vladi, povećavanje transparentnosti i olakšavanje građanima da dođu do grobnog mjesta. Zakon uz to uvodi i obvezu javnim bilježnicima da dostave rješenja o nasljeđivanju po službenoj dužnosti upravama groblja. No, te će zakonska novine malo što promijeniti u praksi, jer upravitelji uglavnom tako postupaju već godinama.
- Mi sada kao tvrtka posljednjih 10 godina radimo na tom principu, ne znam kako su radili ostali. Vjerojatno je postojalo problema u drugim, ruralnim JLS-ovima, gdje je vjerojatno dolazilo do problema s upisom prijenosa korištenja grobnog mjesta. Mi već odavno putem javnobilježničkog akta prenosimo pravo korištenja grobnog mjesta - govori Novokmet.
- Glede najave da će novim zakonom o grobljima grobni očevidnik morati biti javan, navodimo da Nasadi d. o.o. na svojim internetskim stranicama, a preko aplikacije, za Gradsko groblje već imaju javno dostupne podatke preko kojih se može naći ime pokojnika te grobnica u kojoj je sahranjen, kao i plan groblja gdje se grobnica nalazi. Novim zakonom o grobljima uvest će se mogućnost vođenja grobnih očevidnika u digitalnom obliku ili u obliku knjige. Također bit će potrebno usklađivanje registra umrlih s maticom umrlih -sumira direktor zadarskih Nasada, Josip Krnčević, pa dodaje da se, sukladno najavama, može očekivati da će se novim Zakonom o grobljima znatno mijenjati način obavljanja kamenoklesarskih radova na groblju tako da upravitelj groblja provodi strože kontrole predviđenih radova.
