epa12013591 A calf looks on in a meadow of a farm near Belgrade, Serbia, 06 April 2025. Serbian authorities have heightened surveillance and introduced strict preventive measures due to the foot-and-mouth disease outbreaks in Hungary and Slovakia. Although Serbia has not recorded any recent case of the disease, the Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management urged farmers and veterinarians to stay vigilant and apply rigorous biosecurity protocols to prevent its introduction and spread. EPA/ANDREJ CUKIC
EPA
8.4.2025., 22:54
DRŽAVA DONIJELA NAREDBU O MJERAMA SPRJEČAVANJA BOLESTI

Slinavka i šap iz Mađarske i Slovačke prijetnja milijunu papkara u Hrvatskoj

Privremeno je zabranjen uvoz živih prijemljivih životinja iz zemalja u kojima se pojavila bolest

Ne smije se dopustiti ulazak slinavke i šapa u Hrvatsku. Poručio je to u utorak na konferenciji za novinare potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, pa je resorno ministarstvo donijelo naredbu o mjerama sprječavanja pojave i mjerama ranog otkrivanja slinavke i šapa te kuge malih preživača u Hrvatskoj. Naredbom je određeno da se privremeno zabranjuje uvoz svih živih prijemljivih životinja koje su držane na području Mađarske i Slovačke od 1. ožujka 2025.

Dezinfekcija na granici

Privremeno se zabranjuje i uvoz zametnih proizvoda dobivenih nakon 1. ožujka 2025. od prijemljivih životinja držanih na području Mađarske i Slovačke, proizvoda dobivenih od prijemljivih životinja kao što su svježe meso, jestivi nusproizvodi klanja, proizvodi od mesa i ovitci, sirovo mlijeko i kolostrum, nusproizvodi životinjskog podrijetla koji nisu namijenjeni za prehranu ljudi, uključujući kožu, vunu, čekinje, sirutku, stajski gnoj i gnojevku, te lovački trofeji, zatim krmiva biljnog podrijetla i slama podrijetlom iz Mađarske i Slovačke. Naredba je stupila na snagu u utorak. Dan prije Austrija je zatvorila 20-ak graničnih prijelaza s dvije spomenute zemlje, u kojima se slinavka i šap pojavila u ožujku, a u siječnju u Njemačkoj.

POJAVA BOLESTI DEVASTIRALA BI STOČARSTVO

Mjere se, rečeno je, donose radi zaštite stočarske proizvodnje i, konačno, gospodarstva. S obzirom na stanje u Slovačkoj i Mađarskoj, ocijenjeno je da se mora djelovati učinkovito i proaktivno, sve da se spriječi ulazak bolesti. Mjere su privremene, trenutno se ne može odrediti koliko će biti duge i vrijedit će dok opasnost od širenja bolesti, ovisno o situaciji u dvije zemlje, ne prođe.

epa12017398 A laboratory technician works on milk samples at the State Veterinary Institute in PCR laboratory in Olomouc, Czech Republic, 08 April 2025. Due to the risk of foot-and-mouth disease spreading, which has appeared on farms in Slovakia and Hungary, the Institute tests milk samples from selected farms by the veterinary administration, which are located near the Slovak border or in locations where there could be an increased risk of virus transmission. So far, the disease has not appeared on Czech territory. EPA/MARTIN DIVISEK
EPA

Dopušta se ulazak cestovnih vozila za prijevoz prijemljivih životinja ili njihovih proizvoda koja su bila u provozu kroz Mađarsku i Slovačku, ali isključivo nakon dezinfekcije provedene prije ulaska u Hrvatsku, o čemu moraju posjedovati službenu potvrdu te ju predočiti na zahtjev službenih osoba.

Odluka nije donesena ishitreno, rekao je ministar. Sve službe su od pojave bolesti u te dvije zemlje budno pratile situaciju, te je procjena da je ovo trenutak kada se mora reagirati.

MOGUĆE NEPROCJENJIVE POSLJEDICE

Struka upozorava da poveznice između slinavke i šapa u Njemačkoj te Slovačkoj i Mađarskoj nema, nije posrijedi isti soj. Dok u Veterinarskoj komori ističu da bi ulazak slinavke i šapka u Hrvatsku bio katastrofa zbog, kako kažu, gustoće stočnih farmi, posebice u Slavoniji, stočari tvrde suprotno – da bi “jedina sreća u toj nesreći” bila što je stočni fond ionako devastiran, a mnogo farmi u međuvremenu ugašeno, pa nema više njihove gustoće na ovom području. Kako god, zastrašujuće zvuči podatak da je blizina bolesti u Mađarskoj prijetnja za čak milijun papkara u Hrvatskoj. Broj je to koji iznosi predsjednik krovne asocijacije mljekarskih udruga, Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda Branko Kolak, mljekar i tovljač s farmom u Potnjanima pokraj Đakova, na kojoj je 850 grla.
Od milijun papkara 400.000 je goveda, koje prvenstveno napada. “Slinavka i šap u odnosu prema ASK je požar! Nogometnim rječnikom, slinavka i šap je prva europska, a kuga treća hrvatska liga”, slikovit je no izuzetno zabrinut Kolak. Gustoće farmi, nastavlja, više nema, ali bolest je vrlo virulentna i brzo se širi. Njegovoj farmi najbliža je ona u Krndiji, do koje je sedam kilometara, što je za širenje slinavke i šapa ništa. “Nikako mi se ne sviđaju vijesti iz okruženja. Kod te bolesti mora se odmah djelovati, brzo i strogo jer je to najgora moguća bolest papkara, najbrža i najzaraznija i ništa nije predaleko za njezin dohvat, s neprocjenjivim posljedicama. Da uđe na moju farmi, država po sili zakona eutanazira sve, farma ide u izolaciju, tu proizvodnje vjerojatno nikada više, a ovdje je 30 godina selekcijskog rada, što ja nikada više ne mogu dobiti i ubrzati i da ju ponovno otvorim. Farma mi je ograđena, postavljene su otprije dezinfekcijske barijere, izolirana je i to je ono što ja mogu”, kaže Kolak. I on se sjeća posljednje pojave slinavke i šapa u Hrvatskoj. “Imao sam deset godina, izišla je vojska, uspjela se suzbiti”, prisjeća se Kolak.

Stopostotna smrtnost

- Ne želimo dopustiti da Hrvatska postane hot-spot za tranzit svih proizvoda živih životinja, kao ni hot-spot za plasman svih viškova proizvoda koji su nastali zbog zatvaranja granica drugih zemalja - kazao je ministar poljoprivrede.

- Slinavka i šap nije zoonoza, nije opasna za čovjeka, ali ju on može prenositi - dodao je državni tajnik Ivan Matijević.

Bolest je daleko opasnija od afričke svinjske kuge, mogućnost širenja uzročnika je puno veća. Hrvatska se posljednji put s ovom akutnom, vrlo kontagioznom virusnom zarazom domaćih papkara - goveda, svinja, ovaca i koza, te više od 70 vrsta divljih i poludivljih papkara, suočila 1978. godine, kada je bila "podignuta" i vojska. Očituje se stvaranjem vezikula i erozija po sluznici usta, nosa, na vimenu i papcima, a Hrvatskoj sada prijeti iz neposrednog susjedstva. Vrlo je virulentna, brzo se širi, bolest je s Liste A - naročito opasne bolesti, i definitivno nosi najveće gospodarske štete. Svi naši sugovornici upozoravaju da će, prodre li među naše papkare, sve ono što smo vidjeli tijekom kuge biti gotovo ništa u odnosu prema onome što stočnom fondu čini slinavka i šap.

- Bila bi to katastrofa - poručuju svi.

U Hrvatskoj veterinarskoj komori (HVK), u kojoj o slinavki i šapu pripremaju infoletak za posjednike domaćih životinja, kazuju kako ih je važno upozoriti na rani kontakt s bolešću i rano upozoriti veterinara da su životinje zaražene.

- Uđe li u uzgoj, zarazit će se praktično do 100 posto životinja i izaziva do 100 posto smrtnosti. Životinje i prije nego što pokažu neki klinički znak izlučuju virus, a na drugu farmu, u drugi uzgoj, mogu ga prenijeti vozila, kotači, radnici, hrana... Istraživanja su pokazala da se virus može prenijeti vjetrom, pticom... Mi još nismo vidjeli simptome, a neke životinje već mogu biti zaražene virusom. Savjetujemo vlasnicima životinja da bilo kakve promjene na njima, pogotovo u goveda - slinjenje, promjene na sluznici usta, promjene izmeđupapčanog prostora, šepanje... - dojave veterinaru, da se uzmu uzorci, da se spriječi širenje - upozorava predsjednik Hrvatske veterinarske komore Ivan Zemljak.

Sjećanja na eutanaziju svinja zbog afričke svinjske kuge na istoku Hrvatske, mjere ograničenja od tri i deset kilometara, prazni objekti, zabrana prometa stokom i mesom... još su svježa, a sada njihovom reprizom prijeti blizina slinavke i šapa, koja se širi u susjednim zemljama. 

DOVOLJNA JE KAPLJICA KOJU DONESE VJETAR

Veterinar Mirko Bareš, sa seoskom praksom u Drenju pokraj Đakova, sjeća se 1968. godine i pojave slinavke i šapa u Gašincima, kada je također bila angažirana vojska, koja je blokirala područje 28 dana. “Sve je u krugu bilo eutanazirano, a ostalo područje izolirano. Nakon 28 dana tih radikalnih no opravdanih mjera bolest je sanirana”, kaže Bareš. “Bit će katastrofa uđe li slinavka i šap u Hrvatsku. Zaraznost je 100 posto, a jedna oboljela životinja može širiti zarazu i do pet godina, vjetar kapljicu može odnijeti i 40 kilometara”, upozorava Bareš. Pobornik je toga da se eutanazirane životinje pokapaju na licu mjesta. “Uđe li slinavka i šap u neki uzgoj, to treba eutanazirati, dezinficirati i zakopati na licu mjesta, da se lešine ne voze dalje i tako spriječi prijenos kotačima i na druge načine”, smatra Bareš.