Početkom mjeseca u zagrebačkom Novinarskom domu predstavljeni su rezultati velikog nacionalnog istraživanja mentalnog zdravlja i korištenja umjetne inteligencije (UI), u kojem je sudjelovalo više od tisuću ispitanika tzv. Z generacije. Istraživanje kvalitativnog i kvantitativnog tipa provedeno je u suradnji Sveučilišta Algebra Bernays, Sveučilišta VERN i Veleučilišta EFFECTUS uz istraživačku podršku tvrtke Prizma CPI, a uz provoditelje izv. prof. dr. sc. Roberta Kopala, idejnog začetnika studije, doc. dr. sc. Krešimira Žnidara i Dariju Korkut, u prezentaciji rezultata opsežnog istraživanja sudjelovali su i dr. sc. Boris Jokić, izv. prof. dr. sc. Anita Lauri Korajlija, izv. prof. dr. sc. Tea Vukušić Rukavina te Krešimir Končić.

Prema riječima Roberta Kopala, višeg znanstvenog suradnika pri Sveučilištu Algebra Bernays, cilj istraživanja bilo je ostvarivanje dubinskih, znanstveno utemeljenih uvida o odnosu tehnologije, ponajprije umjetne inteligencije, i mentalnog zdravlja generacije Z, a osim eksplorativnog kvalitativnog istraživanja u sklopu kojeg je provedeno 58 dubinskih intervjua, projektom je definiran i kvantitativni upitnik za deskriptivno istraživanje koji je obuhvatio 1011 mladih ispitanika.

Oprezno korištenje

Koja je važnost ovakvog istraživanja, posebice u kontekstu sudionika istraživanja kao generacije Z koja je od rođenja povezana uz tehnologiju?

- Istraživanje ima tri dimenzije: UI, generacija Z i mentalno zdravlje te su pitanja obuhvatila aspekte svake od triju dimenzija zasebno, ali i "presjeke skupova", odnosno korelacije tih dimenzija. Pretenciozno bi bilo govoriti o uzročno-posljedičnim vezama, ali određene korelacije su ustanovljene. Koliko nam je poznato, ovakav pristup prvi je u RH, no provedeno je više značajnih istraživanja u svim zasebnim domenama. Ovo su podaci nekih drugih istraživanja. Među mladima od 16 do 25 godina 67 % njih želi podršku, ali samo 30 % stvarno je potraži (UK – YoungMinds, 2020.). U dobi od 18 do 29 godina 48 % ih osjeća potrebu za psihološkom podrškom, ali manje od 20 % ih je potražilo stručnu pomoć (EU – Eurofound, 2021., "Living, working and COVID-19").

U našem istraživanju brojke su sljedeće: 26 % je zatražilo profesionalnu pomoć za svoje mentalno zdravlje, a još 22 % treba pomoć, ali je nije zatražilo. Iako ove brojke ne odudaraju značajno od prosjeka u nekim drugim istraživanjima, ipak su nas neugodno iznenadile. Još nešto nas je iznenadilo na sličan način. Kada im je teško, kao prvi izbor za pomoć ispitanici su naveli prijatelje, obitelj i supružnike ili bliske emocionalne partnere, ali istovremeno se vrlo mali broj njih oslanja na stručnu pomoć – samo devet posto redovito. Još jedna zanimljivost: 26 % ispitanika smatra da postoji povezanost umjetne inteligencije i mentalnoga zdravlja. Ti ispitanici ujedno smatraju da UI pretežno pozitivno utječe na mentalno zdravlje (34 % pozitivno, 23 % negativno).

Kada i u koju svrhu mladi najčešće koriste UI alate i koje su najveće prednosti koje percipiraju pri korištenju?

- Generacija Z percipira UI uglavnom kao tehnologiju koja je korisna, pristupačna i sveprisutna u svakodnevnom životu. Mladi povezuju UI s popularnim alatima i aplikacijama kao što su Siri i ChatGPT, što upućuje na vrlo praktično poimanje ove tehnologije. Umjetnu inteligenciju doživljavaju kao korisnog pomoćnika za svakodnevne i obrazovne zadatke. Ona se također smatra pouzdanim izvorom za brzo prikupljanje informacija, posebno korisnom za akademske potrebe, no postoji oprez oko korištenja UI-ja kao primarnog izvora informacija. Mnogi koriste UI svakodnevno kroz algoritme za preporuke sadržaja na društvenim mrežama i streaming servisima (Netflix, Instagram), no često nisu svjesni koliko duboko UI utječe na njihove izbore sadržaja i interesa. Korištenje UI-ja često je povezano s osobnom produktivnošću i efikasnošću, osobito u radnom okruženju, gdje im pomaže pri brzom pristupu važnim informacijama i pojednostavljuje radne procese. Mladi vide niz prednosti koje UI donosi: brzinu i dostupnost informacija, praktičnost u svakodnevnom životu i poslu te primjenu u zdravstvenim aplikacijama i sportu. UI im je najprihvatljiviji za planiranje putovanja i računalno savjetovanje, a najmanje je prihvatljiv za psihološko savjetovanje.

Rezultati istraživanja navode i da je razina UI pismenosti među generacijom Z značajno viša u odnosu na opći prosjek.

- UI pismenost je kompozitni indeks na osnovu samoprocjene poznavanja sedam različitih tehnologija. Većina ispitanika generacije Z ima pozitivan općeniti stav prema UI-ju: 55 % prema 23 %u odnosu na opću populaciju, a i intenzitet korištenja UI alata je kod generacije Z značajno veći nego u općoj populaciji: 78 % prema 20 % u odnosu na opću populaciju. Neki rezultati o Z generaciji uspoređivani su s rezultatima istraživanja "Percepcija umjetne inteligencije u RH 2024.", koje je provedeno na općoj populaciji na nacionalno reprezentativnom uzorku. Razina UI pismenosti je značajno viša (47 %) u odnosu na opću populaciju (24 %). Zanimljiva je i usporedba s istraživanjem "How can we upskill Gen Z as fast as we train AI?" (EY i TeachAI, 2024.) u kojem je vidljiva razlika između stvarnog UI znanja generacije Z i njihove samoprocjene znanja. Samoprocijenjeno znanje je lošije do znatno lošije u odnosu na stvarno znanje. U tom je istraživanju generacija Z ujedno ostvarila najbolju ocjenu na pitanjima koja se odnose na razumijevanje umjetne inteligencije, poput prepoznavanja zadataka i proizvoda koji se uobičajeno koriste s umjetnom inteligencijom, dok je pokazala manju sigurnost u pitanjima koja se tiču konkretne primjene umjetne inteligencije, osobito kada je riječ o pisanju kvalitetnih promptova kako bi sustav UI-ja mogao dati najbolje moguće odgovore. Također, postigli su lošu ocjenu u procjeni i prepoznavanju ključnih nedostataka umjetne inteligencije, primjerice u pitanju mogu li UI sustavi izmišljati činjenice (tzv. halucinacije). U istom istraživanju, prema mišljenju generacije Z, sljedeće vještine nužne su za kompetentno korištenje UI-ja: kreativnost i znatiželja, kritičko razmišljanje i programiranje.

Emocionalna otpornost

Koji problemi najviše muče generaciju Z i u kojoj su mjeri oni povezani uz nagle društvene promjene koje se pojavljuju s povećanom dostupnosti društvenih mreža i UI-ja?

- Generacija Z svjesna je problema mentalnoga zdravlja i njegove važnosti u modernom dobu. Najčešće povezuju mentalno zdravlje s negativnim aspektima poput anksioznosti, depresije i stresa. To su teme koje često identificiraju kao najveće probleme svoje generacije. Često ističu da mentalno zdravlje značajno utječe na kvalitetu njihova života i svakodnevno funkcioniranje. Posebno naglašavaju važnost emocionalne stabilnosti i ravnoteže. Postoji izražena percepcija stigme koja i dalje prati temu mentalnoga zdravlja. Smatraju da unatoč rastućoj osviještenosti još uvijek, u nekoj mjeri, postoji strah od otvorenog razgovora o mentalnim poteškoćama. Često spominju izolaciju i usamljenost kao posljedicu modernog načina života, unatoč stalnoj digitalnoj povezanosti. Iako se prepoznaje porast izazova mentalnog zdravlja među generacijom Z, manja je usuglašenost oko postojanja stigme i tabuizacije. Dodatno, u našem istraživanju na GAD-7 skali (general anxiety disorder) 26 % pripadnika generacije Z anksiozno je (uz dodatnih 29 % u kategoriji blaga anksioznost), a na PHQ-9 skali (patient health questionnaire) 36 % generacije Z je depresivno (31 % u kategoriji blaga depresivnost). Za usporedbu, globalni podaci pokazuju da umjerena i teška anksioznost zahvaća od 30 do 40 % pripadnika generacije Z, a umjerena i teška depresivnost 31 - 35 %, što je najveći postotak među svim prijašnjim generacijama.

Najčešće navođeni razlozi prikazanih razlika u anksioznosti su: kod generacije Z to je visoka digitalna izloženost, društvene mreže, pritisak uspoređivanja, klimatska anksioznost, ekonomska neizvjesnost; kod milenijalaca opterećenje karijerom, stanovanjem, roditeljstvom, ali i veći stupanj emocionalne pismenosti, dok je kod generacije X riječ o stabilnijoj fazi života, nižoj digitalnoj ovisnosti te drugačijim društvenim obrascima podrške.

Na što bi trebalo posebno obratiti pozornost pri stvaranju UI alata koji bi bili prilagođeni tematici mentalnog zdravlja, a koji će neizbježno postajati sve rašireniji i dostupniji?

- Neki ispitanici vjeruju da UI može pomoći mentalnome zdravlju mladih, ali su skeptični oko toga da će moći zamijeniti ljude. Ako mogu birati, radije bi koristili ljudskog stručnjaka (76 %) za rješavanje problema mentalnoga zdravlja u odnosu na UI (10 %). Neki vide UI kao koristan alat koji može pomoći u prepoznavanju ranih znakova problema s mentalnim zdravljem, poput stresa ili anksioznosti, preko aplikacija koje prate emocionalno stanje. Iako mladi prepoznaju korisnost UI alata, jasno izražavaju stav da UI nikada neće moći zamijeniti ljudsku empatiju i psihološku podršku. Kako UI može pomoći mentalnom zdravlju? Mišljenja su dvojaka. Neki ispitanici kažu da "postoje aplikacije koje koriste UI za pružanje savjeta ili podrške, ali istovremeno prekomjerna upotreba tehnologije može izazvati anksioznost, stres i ovisnost", zbog čega misle da je "utjecaj više negativan jer se gubi ljudski kontakt" te "sve izgleda umjetno, nestvarno i zapravo često ne pomaže onima kojima je najpotrebnije". Nasuprot tome, neki smatraju da "jasno postoji poveznica između mentalnoga zdravlja i UI-ja", pri čemu "UI može pomoći kroz aplikacije za meditaciju, praćenje raspoloženja i virtualne terapeute dostupne 24 sata" i "može brže dati informacije i rješenja koja bismo inače tražili mjesecima, ali ne smijemo se oslanjati isključivo na njega", dok ističu da je "utjecaj društvenih mreža negativan zbog uspoređivanja s drugima i lažnog predstavljanja savršenstva te povećanog stresa koji proizlazi iz osjećaja da moramo pratiti određene standarde".

Za najveći broj naših ispitanika (37 %), UI bi primarno trebao biti sredstvo koje će pomoći u očuvanju mentalnoga zdravlja filtriranjem toksičnog sadržaja na društvenim mrežama, a mnogi smatraju da može pomoći i u edukaciji te pružanju pomoći. Četvrtina ispitanih smatra da bi mogla educirati korisnike o mentalnom zdravlju, a još 21 % da bi mogla pružiti personaliziranu podršku, što sugerira da generacija Z očekuje da UI ne bude samo alat za automatizaciju, već i proaktivni saveznik u prevenciji i osnaživanju. Čak 47 % ispitanika ne zna da postoje UI alati za podršku mentalnome zdravlju, svaki deseti ga koristi, a još toliko ih je isprobalo.

Generacija Z vidi UI više kao potencijal za budućnost, nego kao trenutno pouzdan alat za mentalno zdravlje: 26 % vjeruje da će daljnji razvoj UI tehnologije poboljšati podršku za mentalno zdravlje, što je najviša razina slaganja među prikazanim tvrdnjama. Samo 24 % smatra da chatbotovi mogu pružiti osnovnu emocionalnu podršku, dok još manje (18 %) ima povjerenje u UI savjete, a tek 15 % smatra da UI može pomoći kod anksioznosti i depresije. Istovremeno, čak 43 % izražava zabrinutost za privatnost podataka, što je ključna prepreka za širu prihvaćenost.